DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 13 <-- 13 --> PDF |
J. Zelić: UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19 Slika 1. G. j. “Južni Papuk”, odjel 63, odsjek a, primjerne plohe veličine 1 ha Picture 1 M. u. “Južni Papuk”, compartment 63, section a, surface of exampel plots, 1 ha Za biometrijsku obradu podatka korišteni su sljede će formule i funkcije: a) Za određivanje srednje vrijednosti izmjerenih prsnih promjera upotrijebljena je aritmetička sredina po formuli: da = IČni di/Zni b) Za izračunavanje varjance primijenjena je formula, cČ=Z((nidi)2/Zni)) -(Znidi/Zni )2 c) Za izjednačenje distribucije prsnih promjera sastojine upotrijebljena je beta - distribucija, f (d) = K *Z( ( d -a )" * ( b - d )y) = N,?ix?iĆLoefi cijent asimetrije, te za koeficijent spljoštenosti, t spl P2= (m4/a4) 3 . d) Za izjednačenje visinske krivulje upotrijebljena je funkcija Mihajlova: hc = b2 * e b1 / d + 1,3. e) Za izračunavanje lokalnog tarifnog niza za bukvu upotrijebljena je formula Špiranca: v = 0,00003468 * d 2,024425 * h 1,032212. f) Etat međuprihoda po Matiću: Em = M / n, g) Vrijednost šumske sastojine induktivnom metodom: Cn = C0 * 1,0p n, Slika 2. Jednodobna čista bukova sastojina (85 godina), odjel 63, odsjek a, ploha 2, G. j . “Južni Papuk” Picture 2 The even-aged forest of beech, age 85 years, compart ment 63a, section a, plot 2 M .u. “Južni Papuk” h) Vrijednost drva na panju (šumska taksa) izračunata je po Barthinoj formuli: Š = (C / 1,0p) – E, i) Za izračunavanje “točke pokrića” u n-toj godini: n = (log Cn – log C0) / log r. Računanje je obavljeno računalnim aplikacijama o Excel i Statistica 6. Način rada U odjelu 63a, g. j . “Južni Papuk” odabrane su dvije primjerne plohe veličine 1ha. Plohe su precizno snimljene geodetskim instrumentom i horizontirane. Ploha broj 1 je na blago nagnutom ternu, jugozapadne ekspozicije, a ploha broj 2 na isprekidanom, nagnutom i djelomično strmom terenu, jugoistočne ekspozicije. Klupaža stabala na primjernoj površini obavljena je promjerkom koja ima podjelu 1cm, točno na obilježenoj prsnoj visini 1,30 m. Mjerenje prsnih promjera obavljeno je u rasponu od 10 do 65 cm, a rezultati distribucije prikazani su debljinskim stupnjevima po 5 cm (12,5, 17,5...). Izjednačenje konkretne distribucije prsnih promjera po hektaru obavljeno je beta-distribucijom. Za mjerenje visina stabala upotrijebljen je instrument Vertex III s Transponderom T3. Visine su mjerene s točnošću 0,1 m, a oko pedesetak izmjerenih visina u debljinskim stupnjevima od 10 do 65 cm izjednačeno je funkcijom Mihajlova. Pomoću izjednačenih visina i prsnih promjera po debljinskim stupnjevima izračunat je po Špirančevoj formuli za bukvu lokalni tarifni niz. Volumen po debljinskim stupnjevima i ukupno za plohe 1 i 2 izračunat je primjenom distribucije prsnih promjera i tarifnog niza po debljinskim stupnjevima. |