DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 12 <-- 12 --> PDF |
J. Zelić: UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19 UVOD – Introduction Tijek rasta, prirasta i razvoja prirodnih šumskih sastojina ovisan je o sastojinskoj strukturi. “Pod strukturom sastojine podrazumjeva se distribucija vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici površine (hektar)” (P r an j ić - L u k i ć , 1997). Prorjeđivanjem prirodnih šumskih sastojina, kao osmišljenom gospodarskom aktivnošću, regulira se optimalan broj jedinki s najvećom vrijednošću u određenoj dobi sastojine. Od bitne važnosti za gospodarenje šumskom sastojinom je intenzitet prorjeđivanja. U Priručniku za uređivanje šuma Meštrović i Fab i ja n ić (1995) preporučuju etat prethodnog prihoda, odnosno intenzitet prorjeđivanja sastojina izračunavati 5). po formulama Klepca (1963) i Matića (1985). Za izračunavanje etata prethodnog prihoda po formuli Klepca, Em = M * (1 – 1/1,0 pl ) * 1/q, potrebno je znati drvnu zalihu (M = m3/ha), postotak prirasta (p) kojom prirašćuje drvna zaliha u turnusu prorjeđivanja (l) i faktor realizacije 1/q. Za normalne šumske sastojine određene dobi etat prethodnog prihoda, odnosno intenzitet prorjeđivanja izračunava se po Matićevoj formuli, va se p M / n, U gornjoj formuli potrebno je poznavati volumen sastojine po hektaru (M = m3/ha) i dob sastojine (n) izražene u desetljećima. Kvocjent 1/n ustvari predstavlja intenzitet prorede, i = 1/n*100. Ako se primjerice za istu drvnu zalihu po hektaru usporedi etat prethodnog prihoda po Klepcu i Matiću, može se zaključiti da je po drugome intenzitet prorede veći u relativnom i apsolutnom iznosu, odnosno volumen po hektaru. Etat, odnosno intenzitet prethodnog prihoda po formuli Matića opada povećanjem dobi sastojine. U Osnovi gospodarenja Gospodarsjkom jedinicom “Južni Papuk” autori (N a j v i r t i dr. 2004) izračunavali su etat prethodnog prihoda za cijelu Gospodarsku jedinicu po Klepčevoj formuli, dopuštajući da u pojedinim odsjecima, s obzirom na utvrđene taksacijske veličine, intenzitet prorjeđivanja ili faktor realizacije bude veći od 1/3. U članku se upravo na dvije primjerne plohe interpretiraju ekonomske posljedice većeg, odnosno optimalnog intenziteta prorjeđivanja u istom odsjeku. O metodi raspoređivanja utvrđenog etata prorede u istoj sastojini raspravljao je Z el ić (2005). CILJ ISTRAŽIVANJA – Research aim Cilj istraživanja je utvrditi pozitivnu ekonomsku po hektaru dviju ploha bukove starije sastojine (85 godiučinkovitost gospodarenja na temelju razlika biometrij-na) iste dobi i boniteta, na kojima je u prošlosti primijeskih parametra, broja stabala, volumena, sječne vrijednjen veći (opimalan) i manji intenzitet prorjeđivanja. nosti drvnih sortimenata, šumske takse i “točke pokrića” METODA ISTRAŽIVANJA – The resarch method Kao ogledni primjer za istraživanje metode prorjeđivanja čiste bukove sastojine (Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938) odabrana je sastojina u gospodarskoj jedinici “Južni Papuk”, odjel 63, odsjek a. Prethodnim gospodarenjem sastojinom održana je “normalna” distribucija stabala po debljinskim stupnjevima i jedinici površine. Smještaj primjernih ploha 1 i 2, veličine po 1 ha, prikazane su na Slici 1., a njihov pr izgled pokazuje Slika 2. Opis sastojine bukve iz Osnove gospodarenja “Južni Papuk” Površina: 55,60 ha, EGT - II – D – 10, bonitet II Fitocenoza: Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht. 1938, Ilirska bukova šuma s mrtvom koprivom (Vukelić i Rauš, 1998). Obrast: 0,98, sklop potpun, Omjer smjese: bukva 94,00%, kitnjak 1,00%, grab 1,00 %, gorski javor 4,00%, Temeljnica 27,82 m2/ha, srednje plošno stablo 31,0 cm, broj stabala po hektaru 368, bez debljinskog stupnja 7,5 cm. Drvna zaliha: 335 m3/ha, godišnji tečajni prirast 6,70 m3/ha, postotak tečajnog godišnjeg prirasta 2,00 % Etat u I/1 polurazdoblju 34,02 m3/ha, intenzitet prorede 10,14 %. Tarifni niz bukve: 10/43 Opis staništa i sastojine: Sjemenjača bukve i OMB, s primjesom gorskog javora, graba i kitnjaka dosta dobre kakvoće, dob 85 godina. “Na matičnim eruptivnim i metamorfnim stijenama gorja Papuk navučeni su u geološkoj prošlosti dolomiti na kojima se razvilo distrično smeđe šumsko tlo. Tlo je bogato hranjivima, relativno duboko i ovisno o mikroreljefu” (N a j v i r t i dr., 2004). Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata: “U I/1 polurazdoblju izvršiti proredu”. |