DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 12     <-- 12 -->        PDF

J. Zelić: UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19
UVOD – Introduction


Tijek rasta, prirasta i razvoja prirodnih šumskih sastojina
ovisan je o sastojinskoj strukturi.


“Pod strukturom sastojine podrazumjeva se distribucija
vrsta, broja stabala i njihovih dimenzija po jedinici
površine (hektar)” (P r an j ić - L u k i ć , 1997).


Prorjeđivanjem prirodnih šumskih sastojina, kao
osmišljenom gospodarskom aktivnošću, regulira se optimalan
broj jedinki s najvećom vrijednošću u određenoj
dobi sastojine. Od bitne važnosti za gospodarenje
šumskom sastojinom je intenzitet prorjeđivanja.


U Priručniku za uređivanje šuma Meštrović i Fab
i ja n ić (1995) preporučuju etat prethodnog prihoda,
odnosno intenzitet prorjeđivanja sastojina izračunavati


5). po formulama Klepca (1963) i Matića (1985).


Za izračunavanje etata prethodnog prihoda po formuli
Klepca,


Em = M * (1 – 1/1,0 pl ) * 1/q,


potrebno je znati drvnu zalihu (M = m3/ha), postotak
prirasta (p) kojom prirašćuje drvna zaliha u turnusu
prorjeđivanja (l) i faktor realizacije 1/q.


Za normalne šumske sastojine određene dobi etat
prethodnog prihoda, odnosno intenzitet prorjeđivanja
izračunava se po Matićevoj formuli,


va se p


M / n,


U gornjoj formuli potrebno je poznavati volumen
sastojine po hektaru (M = m3/ha) i dob sastojine (n) izražene
u desetljećima. Kvocjent 1/n ustvari predstavlja
intenzitet prorede,


i = 1/n*100.


Ako se primjerice za istu drvnu zalihu po hektaru
usporedi etat prethodnog prihoda po Klepcu i Matiću,
može se zaključiti da je po drugome intenzitet prorede
veći u relativnom i apsolutnom iznosu, odnosno
volumen po hektaru. Etat, odnosno intenzitet prethodnog
prihoda po formuli Matića opada povećanjem dobi
sastojine.


U Osnovi gospodarenja Gospodarsjkom jedinicom
“Južni Papuk” autori (N a j v i r t i dr. 2004) izračunavali
su etat prethodnog prihoda za cijelu Gospodarsku jedinicu
po Klepčevoj formuli, dopuštajući da u pojedinim
odsjecima, s obzirom na utvrđene taksacijske
veličine, intenzitet prorjeđivanja ili faktor realizacije
bude veći od 1/3.


U članku se upravo na dvije primjerne plohe interpretiraju
ekonomske posljedice većeg, odnosno optimalnog
intenziteta prorjeđivanja u istom odsjeku. O
metodi raspoređivanja utvrđenog etata prorede u istoj
sastojini raspravljao je Z el ić (2005).


CILJ ISTRAŽIVANJA – Research aim
Cilj istraživanja je utvrditi pozitivnu ekonomsku po hektaru dviju ploha bukove starije sastojine (85 godiučinkovitost
gospodarenja na temelju razlika biometrij-na) iste dobi i boniteta, na kojima je u prošlosti primijeskih
parametra, broja stabala, volumena, sječne vrijednjen
veći (opimalan) i manji intenzitet prorjeđivanja.
nosti drvnih sortimenata, šumske takse i “točke pokrića”


METODA ISTRAŽIVANJA – The resarch method


Kao ogledni primjer za istraživanje metode prorjeđivanja
čiste bukove sastojine (Lamio orvale-Fagetum
sylvaticae Ht. 1938) odabrana je sastojina u gospodarskoj
jedinici “Južni Papuk”, odjel 63, odsjek a.


Prethodnim gospodarenjem sastojinom održana je
“normalna” distribucija stabala po debljinskim stupnjevima
i jedinici površine. Smještaj primjernih ploha
1 i 2, veličine po 1 ha, prikazane su na Slici 1., a njihov


pr


izgled pokazuje Slika


2.
Opis sastojine bukve iz Osnove gospodarenja


“Južni Papuk”
Površina: 55,60 ha, EGT - II – D – 10, bonitet II
Fitocenoza: Lamio orvale-Fagetum sylvaticae Ht.
1938, Ilirska bukova šuma s mrtvom koprivom
(Vukelić i Rauš, 1998).
Obrast: 0,98, sklop potpun,
Omjer smjese: bukva 94,00%, kitnjak 1,00%, grab
1,00 %, gorski javor 4,00%,


Temeljnica 27,82 m2/ha, srednje plošno stablo 31,0
cm, broj stabala po hektaru 368, bez debljinskog
stupnja 7,5 cm.
Drvna zaliha: 335 m3/ha, godišnji tečajni prirast 6,70
m3/ha, postotak tečajnog godišnjeg prirasta 2,00 %
Etat u I/1 polurazdoblju 34,02 m3/ha, intenzitet prorede
10,14 %.
Tarifni niz bukve: 10/43
Opis staništa i sastojine: Sjemenjača bukve i OMB,
s primjesom gorskog javora, graba i kitnjaka dosta
dobre kakvoće, dob 85 godina.
“Na matičnim eruptivnim i metamorfnim stijenama


gorja Papuk navučeni su u geološkoj prošlosti dolomiti
na kojima se razvilo distrično smeđe šumsko tlo. Tlo je
bogato hranjivima, relativno duboko i ovisno o
mikroreljefu” (N a j v i r t i dr., 2004).


Smjernice gospodarenja i obrazloženje etata: “U I/1
polurazdoblju izvršiti proredu”.