DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 11 <-- 11 --> PDF |
IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19 UDK 630* 242 + 651 (001) UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA U STARIJOJ BUKOVOJ SASTOJINI THE INFLUENCE OF INTENSIVELY THINNING ON VALUABLY SHARES OF ASSORTIMENTS OF METURING BEECH ASSOTIATION Juraj ZELIĆ* SAŽETAK: U čistoj osamdesetpetogodišnjoj bukovoj sastojim Gospodarske jedinice “Južni Papuk”, odjel 63a, postavljen je paralelni pokus s ciljem utvrđivanja razlike u sječivoj vrijednosti drvnih sortimenata po jedinici površine (1 ha), na kojima se u prošlosti gospodarilo različitim intenzitetom prorjedivanja. Mjerenjem je utvrđeno je da se za istu starost, to jest 85 godina, na plohi 1 nalazi 346 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 33,75 cm, volumen 452,98 mČ/ha i vrijednost 121113,03 kn/ha, (300,23 kn/mČ), a na plohi 2 nalazi se 408 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 31,15 cm, volumen 444,72 mVha i vrijednost 111216,29 kn/ha (279,85 kn/mČ), to jest razlikuje 8,80 %. Kao mjerilo ekonomske učinkovitosti gospodarenja bukovim sastojinama, ophodnje 100 godina, izračunata je šumska taksa ili cijena drveta na panju. Za plohu 1 izračunata je pozitivana šumska taksa 61,79 kn/m3, te 46,43 kn/mČ za plohu 2. Optimalnijim prorjedivanjem po debljinskim stupnjevim jačeg intenzitata na plohi 1, u odnosu na plohu 2, postignuto je da je cjena drva na panju veče za 33,08 %. Izračunavanjem praga rentabilnosti ili “točke pokriča ”, u dobi sastojine kada je sječiva vrijednost drvnih sortimenata po hehtaru ili volumenu jednaka ukupnim troškovima iskorištavanja šuma (fco pomočno stovarište), utvrđeno je kako je za plohu 1 točka pokriča 70 godina , te 73 godine za plohu 2. U članku su uspoređeni i drugi biometrijski parametri, srednji prsni promjer, medijana prsnog promjera, standardna devijacija, mjere asimetrije i spljoštenosti, te koeficijenti beta-distribucije (dČ, MČ, o, Čj, (Č2, oc, j), koji pokazuju distribucije prsnih promjera konkretnih sastojina u odnosu na betadistribucije, kao mjere normalnosti sastojine. Usporedbom navedenih biometrijskih parametara, broja stabala i volumena po hektaru zaključuje se kako je na dijelu sastojine (ploha 1) obavljan optimalan intezitet prorjedivanj a, čime je postignut bolji rezultat ekonomske učinkovitosti gospodarenja za istu starost i bonitet staništa. Rezultati istraživanja cijene drva na panju (šumska taksa) u datim uvjetima gospodarenja (USP Požega) i aktualne cijene drvnih sortimenata pokazuju kako jednodobne šumske sastojine bukve daju pozitivnu šumsku taksu tek iznad 2/3 ophodnje, to jest oko sedamdesete godine starosti. Ključne riječi: distribucija prsnih promjera i volumena, beta-distribucija, mjere asimetrije, intenzitet prorede, sortimentna i vrijednosna struktura sječivog etata, šumska taksa, točka pokriča. Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum. “Hrvatske šume”, Milke Trnine 2, 34 000 Požega |