DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 11     <-- 11 -->        PDF

IZVORNI ZNANSTVENI ČLANCI – ORIGINAL SCIENTIFIC PAPERS Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 9-19
UDK 630* 242 + 651 (001)


UTJECAJ INTENZITETA PROREDA NA VRIJEDNOST ETATA
U STARIJOJ BUKOVOJ SASTOJINI


THE INFLUENCE OF INTENSIVELY THINNING ON VALUABLY SHARES
OF ASSORTIMENTS OF METURING BEECH ASSOTIATION


Juraj ZELIĆ*


SAŽETAK: U čistoj osamdesetpetogodišnjoj bukovoj sastojim Gospodarske
jedinice “Južni Papuk”, odjel 63a, postavljen je paralelni pokus s ciljem utvrđivanja
razlike u sječivoj vrijednosti drvnih sortimenata po jedinici površine (1
ha), na kojima se u prošlosti gospodarilo različitim intenzitetom prorjedivanja.


Mjerenjem je utvrđeno je da se za istu starost, to jest 85 godina, na plohi
1 nalazi 346 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 33,75 cm, volumen
452,98 mČ/ha i vrijednost 121113,03 kn/ha, (300,23 kn/mČ), a na plohi 2 nalazi
se 408 stabala po hektaru, srednji prsni promjer je 31,15 cm, volumen
444,72 mVha i vrijednost 111216,29 kn/ha (279,85 kn/mČ), to jest razlikuje
8,80 %.


Kao mjerilo ekonomske učinkovitosti gospodarenja bukovim sastojinama,
ophodnje 100 godina, izračunata je šumska taksa ili cijena drveta na panju.
Za plohu 1 izračunata je pozitivana šumska taksa 61,79 kn/m3, te 46,43 kn/mČ
za plohu 2.


Optimalnijim prorjedivanjem po debljinskim stupnjevim jačeg intenzitata
na plohi 1, u odnosu na plohu 2, postignuto je da je cjena drva na panju veče
za 33,08 %.


Izračunavanjem praga rentabilnosti ili “točke pokriča ”, u dobi sastojine
kada je sječiva vrijednost drvnih sortimenata po hehtaru ili volumenu jednaka
ukupnim troškovima iskorištavanja šuma (fco pomočno stovarište), utvrđeno
je kako je za plohu 1 točka pokriča 70 godina , te 73 godine za plohu 2.


U članku su uspoređeni i drugi biometrijski parametri, srednji prsni promjer,
medijana prsnog promjera, standardna devijacija, mjere asimetrije i
spljoštenosti, te koeficijenti beta-distribucije (dČ, MČ, o, Čj, (Č2, oc, j), koji pokazuju
distribucije prsnih promjera konkretnih sastojina u odnosu na betadistribucije,
kao mjere normalnosti sastojine.


Usporedbom navedenih biometrijskih parametara, broja stabala i volumena
po hektaru zaključuje se kako je na dijelu sastojine (ploha 1) obavljan
optimalan intezitet prorjedivanj a, čime je postignut bolji rezultat ekonomske
učinkovitosti gospodarenja za istu starost i bonitet staništa.


Rezultati istraživanja cijene drva na panju (šumska taksa) u datim uvjetima
gospodarenja (USP Požega) i aktualne cijene drvnih sortimenata pokazuju
kako jednodobne šumske sastojine bukve daju pozitivnu šumsku taksu tek
iznad 2/3 ophodnje, to jest oko sedamdesete godine starosti.


Ključne riječi: distribucija prsnih promjera i volumena, beta-distribucija,
mjere asimetrije, intenzitet prorede, sortimentna i vrijednosna struktura
sječivog etata, šumska taksa, točka pokriča.


Mr. sc. Juraj Zelić, dipl. ing. šum. “Hrvatske šume”,
Milke Trnine 2, 34 000 Požega