DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 1-2/2006 str. 10     <-- 10 -->        PDF

J. Franjić, Ž. Škvorc, A. Čarni: RASPROSTRANJENOST PANONSKOGA CRNOG GLOGA . Šumarski list br. 1–2, CXXX (2006), 3-8
tiens im klimatischen Zusammenhang. Acta Bot.


Croat. 22: 119–132.


Jovanović, B., 1965: Biljni svet – osnovne karakteristike
autohtone flore i vegetacije Beljskog lovno-
šumskog područja. Jelen 3: 61–81.


Jovanović, B., 1972: Fam. Malvaceae Lois.-Deslongch.
U: Josifović, M. (ur.) Flora SR Srbije 4:
127–178, Srpska akademija nauka i umjetnosti,
Beograd.


Jovanović, B., E. Vukićević, S. Radulović,
1985: Vegetacija i vegetacijska karta Ade Huje
kod Beograda. Glas. šum. fakul. 64: 289–317.


J o v a n ov i ć , B., R. L a k uš i ć , R. R iz ov s k i , I.
Trinajstić, M. Zupančič, 1986: Prodromus
phytocoensum Jugoslaviae ad mappam vegetationis
m 1: 200.000. Naučno veće vegetacijske
karte Jugoslavije, Bribir-Ilok, 46 str.


Maarel van der, E., 1979: Transforming of cover-
abundance values in phytosociology and its effect
on community similarity. Vegetatio 39: 97–114.


Parabućski, S., 1972: Šumska vegetacija Koviljskog
rita. Zbornik za prirodne nauke Matica srpska
42: 5–88.


Rauš, Đ., 1976: Vegetacija ritskih šuma dijela Podunavlja
od Aljmaša do Iloka. Glas. šum. pokuse


19: 5–75.
Rauš, Đ., 1976a: Šumska vegetacija Đakovštine. Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti,
Centar za znanstveni rad – Vinkovci, Posebna
izdanja 3: 115–146, Zagreb.
Rauš, Đ., N. Šegulja, 1983: Flora Slavonije i Baranje.
Glas. šum. pokuse 21: 179–211.
Rauš, Đ., N. Šegulja, J. Topić, 1985: Vegetacija
sjeveroistočne Hrvatske. Glas. šum. pokuse 23:
223–355.
Rodwell, J. S., J. H. J. Schaminée, L. Mucina,


S. Pignatti, J. Dring, D. Moss, 2002: The
diversity of European vegetation. An overview
of phytosociological alliances and their relationship
to EUNIS habitats. National reference centre
for Agriculture, Nature and Fisheries, Wageningen,
168 str.
Slavnić, Ž., 1952: Nizinske šume Vojvodine. Zbornik
matice srpske, za prirodne nauke 42: 17–38.
Š i l c, U., 2003: Vegetation of the class Salicetea purpureae
in Dolenjska (SE Slovenia). Fitosociolo-


P a r a b u ć s k i , S., S. S to j a n ov i ć , B. B u t o r a c, V. gia 40(2): 3–27.


Pekanović, 1986: Prodromus vegetacije Vojvodine.
Zbornik matice srpske za prirodne nauke
71: 5–40.


Rauš, Đ., 1975: Vegetacijski i sinekološki odnosi
šuma u bazenu Spačve. Glas. šum. pokuse 18:
225–344.


Vukelić, J., Đ. Rauš, 1998: Šumarska fitocenologija
i šumske zajednice u Hrvatskoj. Sveučilište u
Zagrebu, Zagreb 310 str.


Web e r, H. E., J. M o r a v e c , J. P. T he u ri l l at ,
2000: Internationa code of the phytosociologi


al
ll
cal nomenclature.. J
JJ.. Veg. Sci. 11: 739–768.


SUMMARY: Cratageus nigra is a species very rare and fairly unknown in
Croatia and this paper gives record of the area of its distribution range as well
as its phytosociological classification. In Croatia, C. nigra is naturally distributed
along the Danube in Baranja. The community in which the species
occurs is classified as association Euphorbio palustris-Crategetum nigrae
Čarni, Franjić et Škvorc 2004 (Alno-Quercion roboris, Populetalia albae,
Querco-Fagetea). The community forms the forest edge together with Common
oak stands (Genisto elatae-Quercetum roboris) and poplar forests (Populetum
nigrae-alabae). These stands are ocassionally flooded so that deposition and
washing away of the alluvium by flood water occurs only at a limited rate.


Key words: Crataegus nigra, Euphorbio palustris-Crataegetum nigrae,
Alno-Quercion roboris, Populetalia albae, vegetation, Danube, Hrvatska.