DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 97 <-- 97 --> PDF |
V. Ivančević: BI0L0ŠK0-TEHNIČKI RADOVI NA SANACIJI SENJSKE BUJICE "TORRENTE" . nisu potpuno otklonjene. Tako je jedna jaka bujica 1856. god. potpuno uništila gradsko groblje, iako je 1851. god. bilo ograđeno zidom. Jedna velika kiša 1889. god. opet je pričinila velike štete u gradu. Sve je ukazivalo da se definitivno smirivanje senjske bujice neće ostvariti bez kompleksnih biološko-tehničkih radova u njezinom prikupištu (na području Senjske drage). Inače, senjska bujica stvarala je prosječni godišnji nanos od 32.000 m3 raznog materijala (kamena, oblučja, gruha i pijeska ) pomiješanoga s vodom brzinom pronosa od 96-0,1 m´/s. Pronos materijala čini sitni suspendirani (2/3) i krupni nanos (1/3). Senjska bujica je ustvari povremeni vodotok nastao od naglih i velikih oborina koje ispiru, podrivaju i ruše obale, odnoseći trošinu i tlo na niže položaje (nanosište) i napokon u more. Ukupni bujični tok iznosi 24,7 km i odnosi se na glavni 13,9 km (56 %) te 10,8 km (44 %) na sporedni tok ili ogranke. Sporedni tok čine četiri ogranka: Bukvica 1,3 km, Pištenak 1,9 km, Kriški potok 2,2 km i Sijaset 5,4 km. Šumarski list SUPLEMENT (2005), 91-109 Slika 4. Projekt F. Vukasovića o premještaju senjske bujice izvan gradskih zidina, 1763. godine. Figure 4 A project by F. Vukasović relating to the relocation of the Senj torrent outside the town walls, 1763. (Fotodokumentacija bečkog Arhiva dvorske komore Photo records of the Viennese Court Chamber Archives) BIOLOŠKO-TEHNIČKI RADOVI NA SANACIJI SENJSKE BUJICE U NJEZINOM PRIKUPIŠTU NA PODRUČJU SENJSKE DRAGE Biological-technical regulation of the Senj torrent in its upper slope in Senjska Draga Znatne štete od senjske bujice u nanosištu na prilazima grada Senja sredinom 19. stoljeća zasigurno su nastali zbog ubrzane devastacije šuma i pojačane erozije na području Senjske drage. Jedan od važnijih razloga je znatna naseljenost, gdje je živjelo oko 900 stanovnika koji su svoju egzistenciju ponajviše osiguravali na iskorištavanju šumskih resursa. U zaustavljanju takvog negativnog trenda bilježi se napor Kraljevskoga šumskog ureda Otočac 1867. god. na resurekciji šuma i pošumljavanju Senjske drage 1869. god., prvoga na našem kršu. Međutim, zbog dislociranosti spomenutog Ureda i korištenja neadekvatnih sadnica nisu postignuti zadovoljavajući rezultati. U to vrijeme grad Senj nastoji poboljšati vodoopskrbu rekonstrukcijom starog vodovoda iz Senjske drage, za što mu nedostaje dovoljno vlastitih sredstava. Zemaljska vlada bila je voljna sufinancirati radove na vodovodu, ali je zahtijevala prethodnu sanaciju senjske bujice. U idućem kraćem razdoblju u Hrvatskoj se događaju vrlo dinamične političke promjene koje su vezane za razvojačenje Vojne krajine 1881. god. i njezino priključenje jedinstvenom korpusu Hrvatske. Uvidjevši vrlo težak položaj krajišnika tadašnji zapovjednik Vojne krajine baronAntun Mol 1 i nary 1870-77. god. svojim je osobnim angažmanom nastojao poboljšati uvjete njihova života, osobito na krškom području. U tu je svrhu pozvao nekoliko vrhunskih stručnjaka, koji su nakon detaljnog obilaska terena predložili odgovarajuća rješenja. Medu predloženim i prihvaćenim rješenjima za pažena je uloga bila namijenjena šumarstvu, i to ponajprije pošumljavanju krša. Za to su najviše zaslužni šumarski stručnjaci Josip Wessely i Milan Durst. Prvi je nakon detaljnog obilaska krša Vojne krajine napisao izvanrednu knjigu o našem kršu, dok je drugi zauzimao visoke funkcije u središnjoj vlasti. U praktičnoj realizaciji povoljnih okolnosti za krško šumarstvo dolazi do osnutka Kraljevskoga nadzorništva za pošumljenje krasa krajiškog područja - Inspektorata za pošumljenje krševa, goleti i bujica (dalje: Nadzorništvo-lnspektorat) u Senju 1878. god., naše najstarije posebne šumarske krške organizacije. Nadzorništvo-lnspektorat prostiralo se u uskom koridoru od Povila (kraj Novog Vinodolskog) do sv. Magdalene (blizu Starigrada) na 46.000 ha krša. Za 64-godišnjeg neprekidnog rada (1878-1942) Nadzorništva-Inspektorata ostvareni su značajni rezultati, i to ponajprije na pošumljavanju 1.700 ha s 10,5 milijuna sadnica i popunjavanju 1.400 ha s 4,5 milijuna sadnica, te ostalim raznovrsnim biološko-tehničkim radovima (Ivančević, 1996). Neposredno po osnutku Nadzorništva-Inspektorata započeli su radovi na sanaciji prikupišta senjske bujice na području Senjske drage. Pritom se ubrzo počeo primjenjivati francuski šumsko-tehnički sustav regulacije bujica autora Prospera Demontzeya, priznatog šumarskog stručnjaka. U tom se sustavu istovremeno s tehničkim uređenjem vodotoka bujica odvija i pošumljavanje prikupišta uključujući i strogu zabranu ispaše stoke (Haueise, 1926). Sanacijom bujice u prikupištu |