DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 96 <-- 96 --> PDF |
V. Ivančević: BIOLOŠKO-TEHN1ČK1 RADOVI NA SANACIJI SENJSKE BUJICE "TORRENTE" ... Šumarski list SUPI.EMENT (2005). 91-109 plavila prizemlja i konobe kuća, osobito u donjem dijelu grada na Cilnici, Potoku i Križu. Od nenadanih poplava kuće su se osiguravale okomitim umetanjem dasaka u plitke žljebove (usjeke) u kamene dovratnike. U dokumentu iz 1683. godine Senjani se žale ugarskomc saboru da im njemački oficiri samovoljno sijeku njihove šume. Nestanak šuma i dalje se nastavlja, pa se na bakrorezu grada Senja autora Va 1 v a s o r a, 1689. godine vidi i ne odviše bogati šumski pokrov Senjske drage (slika 2). Slika 2. Grad Senj, bakrorez, autora Valvasora, 1689. godine. Figure 2 Town of Senj, copperplate engraving, by Valvasor, 1689. (Fotodokumentacija Gradskog muzeja Senj Photo records of the Senj Town Museum) Sljedeći podatak o nezadovoljavajućem stanju šuma Senjske drage iz sredine 18. stoljeća vezanje za poznati Franzonijev šumski red, opise šuma i ostale prateće propise o šumama Vojne krajine (K o s o v i ć, 1914). U opisu šuma Karlovačkoga generalata posebno je izdvojen distrikt Senjske drage, koji se prostire na 1.088 k.j. (626 ha) šuma. U njima je registrirano 165 stabala po jutru (280 stabala/ha) odnosno sveukupno 175.520 stabala, i to: Broj stabala -Number of trees Vrsta drveća Po katastarskom jutru Ukupno Tree species Cadastre acre Total Hrast -Oak 40 43.520 Maklen Field maple 5 5.440 Bukva -Beech 100 108.800 Grab -Hornbeam 10 10.880 Bor -Pine 10 10.880 Sveukupno 165 (280/ha) 175.520 Overall U opisu dalje stoji (cit.): "Primjećuje se da u cijeloj Senjskoj dragi nema ni jednog velikog drveta, ali zato je u njoj posvuda ponaj ljepši hrastov mladik, koji će, bude li se čuvao i gojio, dati najviše hrasa." Mješovito vojno povjerenstvo usvojilo je Franzonijev šumski red 1765. godine, te prihvatilo i zaključak o privremenom smirivanju razmirica između Karlovačkoga generalata i grada Senja oko jurisdikcije nad šumama Senjske drage. Prema tome zaključku grad Senj je dobio jurisdikciju u okrugu od pola sata hoda od grada. Graničarske straže trebale su se povući na tu liniju koju će čuvati zajedno s građanima Senja. Tom korekcijom suženo je područje grada Senja, koje ni do tada nije bilo obrašteno šumom. Za taj detalj mnogi nisu znali, pa se često govori o tadašnjem nestanku šuma u području Senjske drage, što očito nije odgovaralo stvarnom stanju. Prava je istina da u Senjskoj dragi nije ni prije ovog spora bilo šuma (Kosović, 1914). Nestanak šuma u Senjskoj dragi krajem 18. stoljeća zasigurno je poprimio ozbiljne posljedice. Situacija se i dalje pogoršavala, pa je grad Senj sve više bio izložen jakim bujičnim nanosima iz Senjske drage. Da bi se grad Senj bar donekle obranio od razornih bujica general F. Vukasović 1785. godine premjestio je bujični kanal iz središta grada izvan zidina na njegovu južnom rubu Slika 3. Senjska bujica (Potok ili Kriški potok) prolazila je unutar gradskih zidina sve do 1785. godine. Figure 3 The Senj torrent (Potok or Kriški Potok) ran within the town walls until 1785. (Fotodokumentacija Gradskog muzeja Senj Photo records of the Senj Town Museum) Kanal je izgrađen nešto prije, jer se na planu Senja iz 1763. godine koji se čuva u bečkom Arhivu dvorske komore vidi bujični kanal (slika 4). Vukasović je skrenuo bujični kanal (pod nazivom Kolan) od kule Mcra, a zatim ga duboko usjekao u stijene Nehaja prema Artu i moru. Kanal je kasnije obložen kamenom te pres- vođen na više mjesta mostovima i voltama. Nad Kola- nom su krajem 18. i početkom 19. stoljeća izgrađena skladišta soli, žita i drvne građe, koji su porušeni u II. svjetskom ratu. Krajem 19. stoljeća čitavo je korito Kolana dozidano i osigurano od prvog mosta do Arta kako bi se zaštitio grad Senj od eventualnog razlijevanja (Glavičić, 1965). Ovakvi relativno skupi radovi u nanosištu senjske bujice donekle su zaštitili grad Senj, ali nove opasnosti |