DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 74     <-- 74 -->        PDF

S. Husnjak. N. Pemar. R. Pernar, I. Kisić: RIZIK 01) EROZIJE TLA VODOM U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA ... Šumarski list SUPLEMENT (2005). 69-77
Slika 1. Rasprostranjenost šuma u Hrvatskoj


Figure 1 Distribution of forests in Croatia


Ukupna površina zemljišta pod šumom na kojem je
prisutan visoki i umjereni rizik od erozije, a koja iznosi


1.677.070 ha ili 71.3 %, ukazuje na veliku potencijalnu
opasnost od erozije tla vodom. Takav podatak sugerira
neobično veliku važnost stabilnih šumskih ekosustava
u Hrvatskoj za održivo gospodarenje, posebice u poljodjelstvu
i vodnom gospodarstvu.
S obzirom daje tlo uvjetno obnovljivo do neobnovljivo
prirodno bogatstvo i uz to vrlo važan prirodni resurs,
svako posezanje u šumski prostor s ciljem njegova
reduciranja neminovno vodi ka intenziviranju površinskog
tečenja vode, pa tako i ka potencijalnim erozijskim
procesima. Danas svjedočimo učestalom zadiranju u
šumu, bilo otvaranjem koridora prometnicama i drugim
linijskim objektima (naftovod, plinovod, električni vodovi)
ili pak kopovima mineralnih sirovina (kamenolomi,
pjeskokopi). Nadzor nad projektiranjem, izgradnjom
i gospodarenja takvim objektima trebao bi se provoditi
s vrlo visokim faktorom sigurnosti, s obzirom da


se erozijski procesi pojavljuju u vrlo različitim razmjerima,
intenzitetima i stupnjevima prepoznatljivosti. Zaštita
tla kao imperativ provlači se kroz svaki suvremeni
projekt koji se odnosi na terestričke ekosustave. Uvijek
je aktualna misao Gračanina "Tla Hrvatske najveće su
blago hrvatskog naroda, poznavati ih znači poznavati temelje
na kojima počiva Hrvatska država". Način korištenja
zemljišta, ali odgovornost u gospodarenju zemljištem
najdrastičnije se manifestira na mediteranskom
području (Kosmas et al. 2002). Razlog tomu su učestali
požari vegetacije, čija pojavnost korespondira s neodgovornim
gospodarenjem prostorom (zapuštene
površine s dominantnom korovskom vegetacijom i neorganizirana
osmatračko-dojavna služba) te s neodgovarajućim
načinima korištenja zemljišta (land use).


Upravo su s pojavnošću požara povezana i neka metodološka
pitanja koja se otvaraju u ovim istraživanjima.
Radi se o kvalitetnijem uključivanju požara, kao
čimbenika najrazornijih erozijskih procesa na šumskom