DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 72     <-- 72 -->        PDF

S. Husnjak. N. l´crnar. R. Pcrnar. 1. Kisić: RIZIK 0 0 UROZI.IU TLA VODOM U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA ... Šumarski list - SUP1.F.MUNT (201)5). 69-77
ski procesi prate požare vegetacije koji se nerijetko
javljaju u proljetnom i ljetnom razdoblju.


Općenito,erozijski procesi manifestiraju se kao gubitak
tla, to jest odnošenje površinskog humusnog horizonta,
nerijetko i nižih horizonata, zbog čega dolazi do
sniženja razine (degradacija) ili potpunoga gubitka pojedinih
funkcija tla. Sekundarni učinci su povećanje količine
praškastih čestica u kanalima, rijekama, akumulacijama,
i bazenima kao što su jezera i mora, te prekrivanja
nižih reljefnih položaja erozijskim sedimentom.
Učestala pojava sušnih razdoblja, propadanje šumske
vegetacije te dezertifikacijski procesi, u uzajamnoj su
povezanosti s erozijom tla, bilo da se govori o potencijalnom
ili aktualnom riziku od erozije (Sassa 1998,
Gee son etal. 2001).


Za kvalitetnu valorizaciju šumskog ekosustava na
nacionalnoj i regionalnoj razini te za izradu gospodarskih
smjernica u skladu s održivim razvojem nužno je
raspolagati pokazateljima potencijalnog rizika erozije
tla temeljenim na jedinstvenim kriterijima.


Potencijalni rizik od erozije tla vodom definiranje
kao temeljna osjetljivost tla prema eroziji vodom i to ne
uzimajući u obzir vegetacijski pokrov ili način korištenja,
odnosno uz pretpostavku da tlo nema zaštitu vege


tacijskog pokrivača. To znači da se procjena potencijalnog
rizika od erozije tla vodom bazira na pretpostavci
da se cjelokupno područje istraživanja koristi kao obradivo.
Poznavajući potencijalni rizik tla od erozije, zakonskim,
prostornoplanerskim i gospodarskim mjerama,
može se učinkovito minimalizirati stvarni rizik kao
i razmjere postojećih erozijskih procesa.


Stalni pokrov šumske vegetacije održava postojanom
strukturu tla i povećava njegov kapacitet infiltracije
vode te brže dubinsko otjecanje suvišne vode. Svojim
korjenovim sustavom prožima tlo i osigurava ga od
naglog odnošenja.


U ovom radu ne bavimo se izravnim mjerenjem i
učincima erozije, već izračunom pokazatelja predisponiranosti
eroziji na cjelokupnom šumskom prostoru
Hrvatske.


U cilju sagledavanja razmjera opasnosti od erozije
tla vodom u šumskim ekosustavima Hrvatske, u prvom
dijelu rada prezentiramo rezultate procjene potencijalnog
rizika od erozije tla vodom, a u nastavku se ukazuje
na mogućnosti primjene modela za kvalitetniju procjenu
rizika od erozije.


METODIKA ISTRAŽIVANJA - Methods


Za istraživanje potencijalnog rizika od erozije tla vodom
u šumskim ekosustavima u Hrvatskoj, korištena je
karta potencijalnog rizika od erozije u digitalnom obliku
izrađena u mjerilu 1:300 000 (H u s n j a k, 2000)´.


Karta teksture, dubine i kamenitosti tla izrađena je
na bazi podataka danih za kartiranc jedinice tla s Osnovne
pedološke karte Republike Hrvatske mjerila
1:50.000, na temelju podataka teksture tla dominantno
zastupljene sustavne jedinice tla unutar pojedine kartografske
jedinice s Namjenske pedološke karte Republike
Hrvatske mjerila 1:300.000, te na temelju baze
podataka koju čini 1088 reprezentativnih pedoloških
profila, izrađene posebno za potrebe procjene rizika od
erozije tla vodom. Karta erodibilnosti tla izrađena je
uz proračun indeksa erodibilnosti metodom integracije
karata s klasama teksture, dubine i kamenitosti tla.


Indeks varijabilnosti oborina određenje prema modificiranom
Fournier indeksu (FI) a indeks aridnosti na
temelju Bagnouls-Gausscnovog indeksa (BGI), oboje
za 70 klimatoloških postaja. Na temelju navedenih indeksa
izrađene su karte varijabilnosti oborina i aridnosti
klime čijom integracijom je uz proračun indeksa
izrađena karta erozivnosti oborina.


Detaljna metodologija izrade karte potencijalnog rizika od erozije
prikazana je u citiranom radu, pa ju ovdje dajemo sažeto.


Karta nagiba terena izrađena je na temelju slojnica
s ekvidistancom od 50 m.


Karta potencijalne opasnosti od erozije tla vodom
izrađena je na kraju integracijom karata s klasama
erodibilnosti tla, erozivnosti oborina i nagiba terena
uz proračun indeksa potencijalnog rizika.


Procjena potencijalnog rizika od erozije tla vodom
određena je za cjelokupno područje Republike Hrvatske
prema programu CORINE (Coordination of Information
on the Environment). Radi se o kvalitativnoj
kartografskoj metodi koja se temelji na preklapanju
pojedinih tematskih karata prema sljedećoj shemi.


Preklapanjem navedene karte s kartom rasprostranjenosti
šuma (Husnjak, 1999), izrađena je karta potencijalnog
rizika od erozije za područje šumskih ekosustava
u Hrvatskoj. Preklapanje, kao i kasnija inventarizacija
površina, izvršeni su pomoću GIS alata NT
Arc Info programskog paketa.