DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 57     <-- 57 -->        PDF

V. Tlapak, J. Ćaska, J. Herynek: UTJECAJ ŠUME I VEGETACIJE NA SPRJEČAVANJE EROZIJE
Šumarski list -SUPLEMENT (2005), 51-60
H


(8)
za S = 5 - 50 km2 (Kerby, V.S.)


tk
= 86,5 U ^ (9)


vV7y


n - koeficijent razvedenosti (asfalt 0,02, tlo 0,10,
trava 0,30, travnjak 0,80).


Pomoću gornje metode možemo odrediti početak
površinskog otjecanja, njegovu količinu i maksimalni
obujam, ili druge hidrološke karakteristike.


REZULTATI I DISKUSIJA


Retencija šumskog tla može se povećati na sljedeće
načine:


Sekvencijalnom konverzijom crnogoričnih monokultura
u mješovitim sastojinama s boljim hidrološkim
djelovanjem;


Primjenom šumsko-uzgojnih sustava koji štite i
održavaju kvalitetu šumskog tla (njegovu debljinu,
optimalni oblik, rahlost, stabilnost);


Primjenom okolišu prihvatljivih transportnih tehnologija
što minimiziraju sabijanje horizonata tla i površine
tla;


Izradom, izgradnjom i održavanjem mreže šumskih
prometnica s tehničkim parametrima usklađenim s
prirodnim i tehnološkim uvjetima;


Strogom brigom oko sprječavanja erozije;


Povećanjem mogućnosti infiltracije i kapilarnog
djelovanja primjenom odgovarajućih tehnologija;


Primjenom tehnologija u vezi sa stvarnom vlagom i
nosivosti tla;


Kontrolom tehničkog stanja strojeva i poštivanjem
tehnoloških pravila;


Strogom primjenom kontrolnog sustava praćenja
biotehničke erozije vezanom uz 120-godišnju tradiciju
i iskustvo Službe LTM-HB u Češkoj;


Održavanjem svih potencijalnih erodibilnih mjesta
u ispravnom stanju i saniranje štete bez odgađanja;


Uporabom svih mogućnosti rekonstrukcije i nadopunjavanja
vegetacijskih elemenata u krajoliku.
LITERATURA


Am broš, Z.: Hydricky potcnciäl lesnych ekosystemov.
Lesn. čas., 29, 1983, č.l, s. 3-13.


Belsky, J.: Lesnickotechnicke meliorace a hrazeni
byst?in v Ceske republice. Zpräva ke 1 lOti letemu
vyroci činnosti. MZe ČR Praha, 1994, 28 s.


[M„ kg.nf
5,0


A - suno, ranio, razmrvljeno u <- i u mm


A —dry, loose, crumb < 10 mm


4,0


B - mokra kora tla nakon 1 dana isušivanja


B - wet soil crust after I day of desiccation


C - suha kora tla nakon 10 dana isušivanja


C


f - dry soil crust after 10 dqvs qf depict ation


3,0


.


B


2,0


A


^ --´


1,0


0,0 i 1


0 200 600 1000 1400 1800
[Wk]= J.nr:


Slika 4. Prethodna slika krivulja pluviološke infiltracije


Figure 4 Pre-image ofpluviological infiltration curves


-
Results and discussion
Vodotokovi se moraju održavati u njihovim kapacitetima
protoka. Vodotokove treba kontrolirati u jesen,
nakon zimske sezone i nakon olujnih kiša.


Za djelotvorno gospodarenje slivovima potrebno je
realizirati sljedeće pretpostavke:


Reklasifikacija i inovacija legislativnih dokumenata
o standardizaciji;


Implementacija i utilizacija sustava promatranja sliva;


Jasno određene kompetencije vlade i lokalne uprave;


Razvoj, primjena i provjera djelotvornih mehanizama
podrške, dotacije i sankcija, te programa i methoda;


Visoka svijest javnosti.
Gore spomenute preporuke sumiraju principe i
pretpostavke gospodarenja slivovima malih vodotokova
i bujica, verificirane praksom i vremenom.
Gustoća, kvaliteta i stanje horizonata tla ključni su
za retenciju vode u prirodi. Šumska tla kao dio šumskih
ekosustava su od specifične važnosti za stvaranje
površinskog otjecanja. Ova je specifikacija načinjena
lokaliziranjem ogromne većine šumskih sastojina u
gornjim dijelovima slivova, te njihovim gospodarenjem.
Integrirani principi potrajnog šumarstva temeljne
su pretopostavke za djelotvornu kontrolu i sprječavanje
erozije.


References


Ćaska, J.: Težebne-dopravni technologie a protipovodnovä
prevence. In Protipovodnovä ochrana a
üzemni plänoväni. Sbornik prispcvku z mezinärodni
konference. ČSKI, Pardubice, 2003. ISBN
80-903258-0-7.


55