DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 54 <-- 54 --> PDF |
V. Tlapak, J. Ćaska, J. Herynek: UTJECAJ ŠUME 1 VEGETACIJE NA SPRJEČAVANJE EROZIJE Šumarski list SUPLEMENT (2005), 51-60 šume, njihovoj dobi, sklopu i šumskoj zalihi. Šumsko tlo može zadržati 1,5 mm - 10 mm. Infiltracija je ključni element u šumskoj sastojini. Odnosi medu infiltracijom, površinskom retencijom i intercepcijom predstavljeni su omjerom 12:6 : 1. Ako intercepcija zadrži 3 mm - 7 mm oborina, tada površinska retencija zadrži 18 mm - 42 mm, a volumen infiltracije bi mogao biti 36 mm - 84 mm. No to su samo teoretske vrijednosti. Na vrijednosti značajno utječu stvarni uvjeti šumskih biocenoza i tla. Infiltracija je bitan proces u smislu površinskog otjecanja. Šumske sastojine, a posebice šumska tla, podižu razinu retencijskog kapaciteta slivova malih rijeka i bujica. Njihov je retencijski kapacitet ograničen, ali pozitivno utječu na razine kulminacije. Brzina akumuliranog površinskog otjecanja je 0,1 - 3,0 m.s"1, ali brzina otjecanja na šumskom tlu je obično 0,01 - 1,0 m.s"1. Mogućnosti su šumarstva za djelotvornost u sprječavanju otjecanja sljedeće: Vodna retencija kroz intercepciju oborina vegetacijskim pokrovom, podizanjem vodne infiltracije i akumulacije u tlu, korištenjem i izgradnjom retencijskih površina poplavne vode; Usporavanje površinskog otjecanja smanjivanjem longitudinalnih nagiba slivne površine i vodotokova, podizanjem razvedenosti površine tla i presijecanjem površina tokova, smanjenje uvjeta za stvaranje površinskog otjecanja. Sve navedeno govori o važnosti infiltracije. Njena količina ovisi o debljini, obliku, nabijenosti i stabilnosti humusne razine te vrsti tla i vrijednosti natopljenosti. Povećani obujam infiltracije jači je u prvih 30 minuta kada je intenzitet infiltracije 0,5 - 2,0 mm.min ´ i više. Obujam oborina može biti 60 mm. Infiltracija opada pri obujmu 0,3 do 1,0 mm.min"1, pri duljem trajanju oborina. Obujam infiltracije bi mogao biti 60 do 120 mm u intervalu od 120 min. Možemo govoriti o pet razreda hidrološke kvalitete tla. Ovaj se klasifikacijski sustav temelji na debljini humusa (horizont H ili A,) i listinca (horizont L i F) te na stupnju vrijednosti erozije. Blagi stupanj ima obujam od 1 do 5, srednji od 6 do 8, a jaki od 9 i više (vidi tablicu 1). Tablica 1. Razredi hidrološkog svojstva površine šumskog tla prema debljini horizonta humusa i listinca, te njihovoj eroziji (Ven te Chow, 1964). Table 1 Classes ofhydrological quality of forest soil surface by thicknesses of humus and litter horizons and their erosion (Ven te Chow, 1964). Humus (H ili A,) Listinac (L, F) Humus (Hor A,) Litter (L, F) debljina (cm) -thickness (cm) 1,25 1,24 0,00 < 1,25 2.50 0,00-2,50 2,51 < 2,51 -3,8 0 0,00-2,50 2,51< 3,81 -5,1 0 0,00-2,50 2,51< 5,11 12,70 0,00-0,50 0,51 < 12,70 < 0,00 0,50 0,51 < U prvom su razredu tla s najslabijom hidrološkim svojstvom, a u petom razredu su tla s najboljim. A - pijesci i šljunci s niskim potencijalom otjecanja i propusnosti >7,5 mm.h"1 A — sands and gravels with low runoff potential and with permeability > 7.5 mm.h´1; B - ilovasto-piješčana i glinasto-ilovasta tla uz prosječnu propusnost 3,8 - 7,5 mm.h"1; B - loam-sandy and clay-loam soils with average value of permeability 3.8 -7.5 mm.h´1; Razred higrološke kvalitete tla Class of hygrological quality of soil Stupanj površinske erozije Degree of surface erosion blag-soft srednji -medium jak -hard < 5 6 8 9 < 2 1 1 2 2 1 3 2 1 3 2 1 3 3 1 3 3 2 4 3 2 3 2 2 4 3 3 4 3 2 5 4 3 C - glinasto-ilovasta i glinasta tla sa niskom propusnosti 1,3 - 3,8 mm.h" ; C - clay-loam and clay soils with low permeability 1.3 -3.8 mm.li ; D - tla s plitkom nepropusnom podlogom (propusnost < 1,3 mm.h"1) i s visokim potencijalom otjecanja. D - soils with shallow impermeable subsoil (permeability < 1.3 mm.h´1) and with high runoff potential. Odnos između infiltracije površine tla i propusnosti tla prikazan je na slici 1. |