DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 43 <-- 43 --> PDF |
V. Topic. L. Bulorac: UTJECAJ ŠIKARE BIJELOG GRABA (Carpiiuts (mentalis Mill.) NA ZAŠTITU TLA . Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 40-50 što ga čini jednim od najvećih bujičnih područja u Hrvatskoj (Topić i Leko 1987, Mičetić 2000, Topić 2003). Godišnji gubici tla, odnosno količine nanosa koje nepovratno odlaze s ovih površina u Jadransko more, procjenjuje se na 1.140 hektara debljine sloja od 20 cm. Kako se tlo, kao nezamjenjivi prirodni resurs, na kršu vrlo teško i sporo stvara, pitanje njegove zaštite od prvorazrednog je značenja. Imajući u vidu ove razloge, Odjel za šumarstvo Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu započeo je 1964. godine sa znanstvenoistraživačkim radom na problematici erozije i zaštite tla na kršu, a 1971. godine osnovao je prve trajne eksperimentalne plohe s mjernim instrumentima u bujičnim slivovima na mediteranskom krškom području, s ciljem da se suvremenim stacioniranim metodama dođe do originalnih podataka o bitnim karakteristikama erozije tla vodom. Plohe se nalaze na različitim nagibima, s različitim geološkim i pedološkim karakteristikama i pod različitim biljnim pokrovom. Rezultati dosadašnjih istraživanja objavljeni su u više radova (J e d 1 o w s k i i dr. 1975, Topić 1987, 1988; Topić i Kadović 1991; Topić 1995, 1996, 2001, 2003) i dr. U ovom se radu iznose rezultati istraživanja utjecaja šikare bijelog graba na zaštitu tla od erozije, koje zauzimaju najveće površine u submediteranskom krškom području Hrvatske. Zajedno s hrastom meduncem pokrivaju preko 350.000 hektara površine i čine značajno ekološko uporište u ovom prostoru. OBJEKT ISTRAŽIVANJA I METODA RADA - Research area and method of work Istraživanja su obavljena na padinama Moseća kod Muca, na pokusnim plohama B6 i B7 u šikarama bijelog graba. Plohe se nalaze na nadmorskoj visini od 550 m, sjeverne ekspozicije i nagiba 26°. Izgrađene su od krednih vapnenaca s plitkim do srednje dubokim i jako skeletnim smeđim tlom karakterističnog A- (B) rz -R profila (Vrbek, 1999). Pokrovnost na plohama iznosi od 61,14 % (ploha B7) do 65,34 % (ploha B6), a srednja visina bijelog graba je 1,59 m odnosno 1,79 m. Iste imaju sve značajke mješo vite šume hrasta medunca i bijeloga graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939), najznačajnije šumske zajednice submediteranskog krškog područja Hrvatske, koja na plitkoj kamenitoj podlozi i danas, nakon višestoljetne degradacije zauzima velike površine (slika 1). Seletković i Katušin (1992) područje Muca svrstavaju u tip klime Cfsax" koji karakterizira ukupan zbroj godišnjih količina oborina od oko 1.300 mm i srednja godišnja temperatura od 13,1 °C. To je umjereno topla kišna klima s vrućim ljetima i srednjom mje Ploha B6 Ploha B7 19 Slika 1. Zemljovid Hrvatske s područjem listopadne šume hrasta medunca s bijelim grabom i pokusnim plohama B6 i B7 na kojima su obavljena istraživanja Figure 1 Map of Croatia with the area of deciduous forest of pubescent oak with oriental hornbeam and sample plots B6 and B7, where research was conducted sečnom temperaturom iznad 22 °C. Zimsko kišno razdoblje je široko rascijepljeno u proljetni (travanj do lipanj) i jesensko-zimski maksimum (listopad, studeni), a najsuši dio godine pada u toplo godišnje doba. Kako bi se što egzaktnije utvrdio utjecaj šikare bijelog graba na zaštitu tla od erozije tijekom 2001. godine posječena je šikara na pokusnoj plohi B6, a na pokusnoj plohi B7 je sačuvana (slika 2). Obavljena je pedotaksonomska indentifikacija ploha, uzeti su uzorci tla iz pedološkog profila za laboratorijsku analizu i snimljena struktura pedološkog pokrova. Prikupljeni su i uzorci listinca s 0,09 m2 površine ispod stabalaca bijelog graba (slika 3). Na pokusnim plohama obavljene su izmjere na vegetaciji, izmjerena je visina šikare i horizontalna projekcija krošanja, čiji primjer je razvidan na slici 1. Snimljene su horizontalne projekcije krošanja svih stabalaca bijelog graba i ucrta |