DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 42     <-- 42 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 40-50
UDK 630* 116


UTJECAJ ŠIKARE BIJELOG GRABA (Carpinus orientalis Mili.)
NA ZAŠTITU TLA OD EROZIJE U HRVATSKOJ


THE IMPACT OF SCRUB VEGETATION OF ORIENTAL HORNBEAM {Carpinus orientalis Mil
ON SOIL PROTECTION AGAINST EROSION IN CROATIA


Vlado TOPIC, Lukrecija BUTORAC*


SAŽETAK: U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja utjecaja šikare
bijelog graba /´Carpinus orientalis Mili.) na zaštitu tla od erozije prouzročene
kišom, koje zauzimaju najveće površine na submediteranskom krškom području
Hrvatske. Istraživanja su obavljena na padinama Moseća kod Muca na pokusnim
plohama B6 i B7 u razdoblju od 1999. do 2003. godine. Plohe imaju nagib
26° i izgrađene su od krednih vapnenaca na kojima se nalazi plitko smeđe
tlo (kalcikambisol). Pokrovnost na plohama iznosi od 61,14 % (ploha B7) do
65,34 % (ploha Br), a srednja visina bijelog graba je 1,59 m odnosno 1,79 m.
Kako plohe imaju iste geološke, pedološke i vegetacijske karakteristike na koje
padaju iste količine oborina i s istim intenzitetom, tijekom 2001. godine, radi
potpunijeg istraživanja erozije, posječena je šikara na pokusnoj plohi B6. Prije
sječe šikare vrijednosti površinskog otjecanja oborina neznatno su bile veće na
pokusnoj plohi B7 koja je imala nešto manju pokrovnost.


Nakon obavljene sječe šikare, na pokusnoj plohi B6 sa sačuvanim listincem
i humusnoakumulativnim horizontom, srednja godišnja vrijednost površinskog
otjecanja oborina iznosila je 24,03 mm/m (240,3 nr /ha), s koefici


jentom otjecanja od 0,019 i gubicima tla od 0,0072 t/ha, dok je na pokusnoj
plohi B7 sa sačuvanom šikarom bijelog graba, površinsko otjecanje iznosilo
19,53 mm/m2 (195,3 m3/ha), s koeficijentom otjecanja od 0,0156 i gubicima
tla od 0,0056 t/ha. Maksimalni koeficijent površinskog otjecanja iznosio je na
pokusnoj plohi B6- 0,075, a na pokusnoj plohi B7´ — 0,0295.


Klj učne r ij e č i: krš, erozija, pokusne plohe B6 i B7, šikara bijelog graba,
oborine, površinsko otjecanje, gubici tla.


UVOD - Introduction


Šumska vegetacija najdjelotvornije štiti zemljište od šume zauzimaju samo 3,7 % (To p i ć, 1994). Ovako neubrzane,
eksccsivne erozije. U dobro očuvanoj šumi s povoljna struktura šumskog fonda svakako pospješuje i
kojom se pravilno gospodari nema ubrzane erozije, javdaljnje
erozijske procese na ovom području.
lja se samo normalna erozija u kojoj je odnošenje tla


Od ukupne površine mediteranskog krškog poznatno
ispod erozijske tolerancije. Problem je u tome dručja Republike Hrvatske, koje iznosi 15.389 km2,


što su šumski ekosustavi na mediteranskom krškom po


različitim intenzitetom erozije tla vodom zahvaćeno je
dručju Hrvatske jako degradirani, a s time je smanjena i


oko 95 % površine, od toga značajnijom erozijom 40 %
njihova protuerozijska funkcija. Gotovo 60 % površine


(Topić, 2003). Prema tome, područje je jako ugrožepokrivaju
panjačc, šikare, makije i goleti, dok visoke


no erozijom, a njegovi pojedini predjeli potpuno su degradirani.
Na ovom ekološki vrlo osjetljivom prostoru
s visokim stupnjem rizika od erozije, degradacije tla i


Dr. se. Vlado Topic, Lukrecija Butorac, dipl. ing. šum..


devastacije vegetacije, registrirano je 668 bujičnih vo


Institut za jadranske kulture i melioraciju krša,


PutDuilova 11. 21000 Split dotoka, s ukupnom slivnom površinom od 3.024 km´,