DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 36 <-- 36 --> PDF |
P. Kantor: ULOGA PLANINSKIH ŠUMA U REDUKCIJI VISOKIH VODA I POPLAVA Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 31-39 Sa stajališta smanjenja plimnih voda i poplava, maksimalni vodni kapacitet šumskih tala je od izuzetne važnosti. Tu je najviša količina vode koju tlo može prihvatiti. U našem konkrcntom slučaju u Orlicke hory (pješčano-ilovasto tlo lake teksture do ilovasto-pješčanog kambisola s 50 % primjese skeletnog tla), ta vrijednost doseže oko 270 mm na dubini tla od 70 cm. Tijekom ljetnih mjeseci, stvarna sadržina vode u tlu obiju ZAKLJUČAK Na temelju dugoročnih serija eksperimentalnih proučavanja, ne samo u Orlickć hory, već također i u Beskidima, te analizom niza stranih studija, moguće je držati sljedeće nalaze dokazanim: 1. Površinsko otjecanje i posljedična erozija tla su zanemarive u šumskim sastojinama. Ova činjenica se ne odnosi samo na prirodne šume, nego isto tako na komercijalne šume. Čak i na posječenim čistinama procesi erozije (s iznimkom stjenovitih lokaliteta) nisu rezultat same sječe drveća, već su uvijek manifestacija loše organizirane uporabe i pokretanja teških sredstava mehanizacije i ostalih čovjekovih aktivnosti. Odsutnost površinskog otjecanja u šumi (otjecanje je također ovdje eliminirano sustavom vodnih puteva što ih stvara korijenje drveća, životinje, itd. u šumskom tlu) je u usporedbi s njegovom čestom pojavom na poljoprivrednom zemljištu tako prvi i vrlo važan uvjet za redukciju poplava u krajoliku. Kao školski primjer moguće je spomenuti lokalnu poplavu 15. srpnja 2002. u slivu rijeke Hodoninke (okrug Blansko). U doslovce nešumskom dijelu katastarskih općina Crhov i Olešnice, u samo dva sata palo je 100 do 170 mm oborine, koja je odmah otekla na poljopirvrednu površinu, te u vodotokove, prouzročivši višemilijunsku štetu, i nažalost, dvije ljudske žrtve. 2. S gledišta ekološke stabilnosti i sigurnosti prinosa i proizvodnje, jedan od očiglednih prioriteta šumar- LITERATURA Ambros, Z.: Vodnä bilancia lesnych porastov Karpät. Lesnicky časopis 24, 1978, No. 3, pp. 203-221. B e n e c k e, P., R.R. van der P1 o e g: Wald und Wasser II. Quantifizierung desWasscrumsatzes am Beispiel eines Buchen- und eines Fichtenaltbcstandes im Soiling. Forstarchiv, 49, 1978, No. 2, pp. 26-32. Brechtel, H.M., J. Hoyningen-Huene: Einfluß der Verdunstung verschiedener Vegetationsdecken auf den Gebietswasscrhaushalt. Gewässerpflege - Bodennutzung - Landschaftsschutz. Vorträge und Diskussionen der KWK Fachtagung sastojina kretala se između 170 i 190 mm, a nije padala ispod 150 mm u vrijeme bez oborina. U danom je slučaju tlo sastojina planinske smreke i bukve bilo u stanju zadržati i akumulirati od 40 do 60 mm oborinskc vode, a maksimalno 100 mm. U trenutku dosizanja punog vodnog kapaciteta, tlo se može usporediti sa potpuno natopljenom spužvom, koja nije u stanju zadržati ni milimetar druge oborine. - Conclusion stva je transformacija smrekinih monokultura u mješovite šume. Međutim, rezultati istraživanja pokazali su da povećani omjeri listača ne mogu smanjiti opasnost od plimnih voda i poplava. Bjelogorične vrste su u stanju zadržati i povući manje oborinske vode nego crnogorične vrste (posebice smreka), s obzirom na njihovo bezlisno stanje izvan sezone vegetacije, te malu biomasu organa asimilacije. 3. Visinske i planinske šume (za razliku od nešumskih ekosustava) ublažuju vrlo lako kišne oluje do 50 mm. Neprekinute oborine do 100 mm manifestiraju s ukupnom količinom otjecanja iz šume, ali s obzirom na vodno gospodarenje, djelotvornost je još uvijek prihvatljiva. Prag od 150 do 200 mm neprekinute oborine može se smatrati kritičnom granicom za djelotvornu redukciju poplava šumom. Pod uvjetima ove oborinske ukupnosti, šumsko tlo je uvijek potpuno natopljeno vodom uključujući depresije, kako na površini tla, tako i u matičnom sloju. Tada nekontrolirano i spontano otjecanje nastupa kroz cijeli profil tla, često se pojavljujući na površini tla, bez obzira na sastav vrsta ili metode gospodarenja. Drugim riječima, korpus šumskog tla također pokazuje, slično kao rezervoari, svoje kapacitetne mogućnosti, koje ne mogu biti dostignute. - References Oktober 1978 in Bad Dürkhcim, 1978, pp. 172-231. De If s, J.: Die Niederschlagszurückhaltung im Walde. Mitteilungen des Arbeitskreises, Wald und Wasser, 1995, No. 2, Koblenz. 54 pp. Engler, A.: Untersuchungen über den Einfluß des Waldes auf den Stand der Gewässer. Mitt. d. Schw. Centralanst. f. d. Forstl. Versuchsw., Bd. XII,Zurüch, 1919. Jarabäc, M., A. Chlebek: The effect of forests on the hydrological budget. Mitt. Forstl. Bundesversuchsanst. Wien, No 159, 1988, pp. 239-251. |