DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 35 <-- 35 --> PDF |
P. Kantor: ULOGA PLANINSKIH ŠUMA U REDUKCIJI VISOKIH VODA I POPLAVA Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 31-39 loge. Ako je matični sloj nepropusan, infiltrirana se voPod običnim režimom oborina, vodu iz tla poteže da mijenja u podpovršinsko otjecanje. Ako je matični korijenje drveća, kako bi osiguralo svoje fiziološke sloj pukotinastog tipa, voda prolazi u podzemnu vodu i procese (tran spi raciju). Intenzitet transpiracije u listača postaje dio podzemnog otjecanja. obično je dva do pet puta viši nego u sastojinama četinjača. S obzirom na značajno više vrijednosti biomase 1 upravo ovdje postoji bitna razlika u djelotvornosti iglica smrekovih sastojina u usporedbi s biomasom lis šumskog vodnog gospodarenja u usporedbi s poljopri tinca bukove sastojine, razlike među transpiracijama vrednim tlima, čiji je kapacitet infiltracije obično znat četinjača i listača nisu obično zamijećene. To vrlo važ no niži. Ni za vrijeme kišnih oluja ljeti 1997, 1998 i ko no otkriće potvrđuju posebice njemačka proučavanja lovoza 2002, površinsko otjecanje kod smreke i bukve od prije 30 do 40 godina (Ladefoged 1963, Mits nije bilo tako odlučujuće (Šach, Kantor, Cerno cherlich 1971, Schmaltz 1969). Slično tomu, zre h o u s 2000). I opet je potrebno spomenuti da se to u le sastojine smreke i bukve u Orlicke hory konzumirale danom slučaju odnosi na obično gospodarene šumske su za ovaj oblik evaporacije istu količinu oborina, tj. sastojine. Povećana površina otjecanja (iako općenito prosječno 180 do 200 mm godišnje. nije opasna) obično je opažena tek za vrijeme proljetnog topljenja snijega u nemješovitim bukovim sastojiNa kraju, određeni se dio vlage tla isparava neponama, gdje zbijeni sloj lišća pokazuje niži kapacitet insredno s površine -u našem se slučaju to odnosi na oko filtracije nego smrekov listinac. Čak štoviše, intenzitet 80 mm godišnje u oba tipa sastojine. topljenja u bukovim sastojinama bez lišća u sunčane je Podaci o vodnom režimu smrekovih i bukovih sadane čak za 30 % viši nego u zatvorenim smrekovim stojinama na bilansnim plohama u Orlickć hory dani su sastojinama. u Tablici 1. Tablica 1. Vodna bilanca smreke i bukve u planini Orlicke hory (900 m vis.) pri godišnjoj oborini od 1296 mm Tahle 1 Water balance of spruce and beech in the Orlicke hory Mts. (900 m alt.) at an annualprecipitation of 1296 mm Negativne komponente vodne bilance Površinsko Infiltracija do Sastojina Negative components of water balance otjecanje matične podloge Stand Intercepcija Transpiracija Evaporacija I + T+E Surface Infiltration to Interception Transpiration Evaporation / + T+ E runoff parent rock Obična smreka 212 mm 195 mm 84 mm 491 mm 13 mm 792 mm Norway spruce 16.3% 15.1 % 6.5 % 37.9 % 1.0 % 61.1 % Bukva 86 mm 181 mm 79 mm 346 mm 21 mm 929 mm Beech 6.7 % 13.9% 6.1 % 26.7 % 1.6% 71.7% Tako je evidentno da su šumki ekosustavi znatni potrošnju vode u smrekovim sastojinama nego u bukovim trošači oborinske vode. Osim nalaza iz Orlicke hory, svi sastojinama (vidi tablicu 2). Značajno viša intercepcija drugi dostupni objavljeni izvori potvrđuju bitno višu posmrekovih sastojina je glavni razlog ovih razlika. Tablica 2. Vodna bilanca zrelih sastojina smreke i bukve Table 2 Water balance of mature spruce and beech stands Oborina na Smreka Spruce Bukva Beech Autor Author otvorenom mm ukupna evaporacija otjecanje ukupna evaporacija otjecanje Područje istraživanja Precipitation open mm % mm % mm % mm % Region of research area total evaporation runoff total evaporation runoff mm mm % mm % mm % mm % Brechtel, Hoyningen582 81 554 109 Huene(1978) 663 88 12 84 16 FRG Frankfurt/ Main Beneckc, van der Ploeg (1978) FRG-Soiling 1066 616 58 450 42 515 48 551 52 Ambros(1978) Slovačka, Karpati 1100 550 50 550 50 451 41 649 59 Zeleny (1971, 1974) smreka -spruce 1080 476 604 433 817 CR-Beskidi bukva beech\ 250 44 56 35 65 Kantor (1984) CR-Orlick e hory 1296 491 38 805 62 346 27 950 73 33 |