DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 34 <-- 34 --> PDF |
P. Kantor: ULOGA PLANINSKIH SUMA U REDUKCIJI VISOKIH VODA I POPLAVA Šumarski list SUPLEMENT (2005). 31-39 proučavani su u šumovitom slivu rijeke Kychova, te u nepošumljenom slivu rijeke Zdechovka (V ä 1 e k 1958, 1977). Nakon II. Svjetskog rata, na temelju poticaja akademika Marana i Lhote, istraživanje vodnog gospodarenja koncentriralo se ne regiju Moravsko-silesijskih Beskida. U neprekinutim serijama od 1953 (!) temeljni problemi "šume i voda" proučavani su u dva potpuno pošumljena djelomična sliva (sliv Mala Räztoka s autohtonim uglavnom bukovim sastojinama, te sliv Červik s autohthonim dominirajućim norveškim smrekama). Niz beskonačno vrijednih nalaza iz terenskih eksperimentalnih stanica nalazi se u člancima autora Z e 1 e n y (1971, 1974),.Iarabač iChlebek (1988, 1996). Slično orijentirani programi istraživanja ustanovljeni su u Njemačkoj, Švicarskoj, Rusiji i ostalim zemljama (Brechtel, Hoyningen-Huene 1978, Benecke, van der PI oeg 1978, M it scher 1 ich 1971, Schmaltz 1969, itd.). ZAJEDNICKI PROJEKT FAKULTETA ZA ŠUMARSTVO I DRVNU TEHNOLOGIJU, MUAF U BRNU I ISTRAŽIVAČKE STANICE VULHM U OPOČNOM A joint project of the faculty of forestry and wood technology, MUAF in Brno and of the Vulhm research station in Opočno Gore navedena problematika odnosa "šuma/voda" proučava također jedan od istraživačkih programa Fakulteta za šumarstvo i drvnu tehnologiju u Brnu u suradnji s Istraživačkim institutom šumarstva i lovnog gospodarstva, Istraživačka stanica u Opočnom. Projekt pod naslovom "Planinski šumski ekosustavi i njihovo gospodarenje s ciljem smanjenja poplava" ima trenutno financijsku podršku Agencije za dotacije Republike Čehoslovačke (Dotacija No 526/02/0851). Trajne istraživačke plohe u katastru Deštne na planini Orlickć hory, gdje se proučava vodni režim obiju vrsta planinskih VODNI REŽIM SMREKE I BUKVE Vodni režim šumskih ekosustava ponajprije je ovisan o atmosferskim oborinama, šumskoj potrošnji vode (tzv. sumarna evaporacija, tj. intercepcija + transpiracija + evaporacija iz tla) te promjenama u količini vode u tlu. Na taj se način temeljna jednadžba vodne bilance može izraziti na sljedeći način: 0 = S-ITE±AVp..., gdje je: O = otjecanje S = oborine na otvorenom 1TE = ukupna evaporacija (1 = intercepcija; T = transpiracija; E = evaporacija iz tla); AVp = promjene u pritjecanju vode u tlo. Tako je moguće ustanoviti koliko je vode isteklo iz šume koja ju nije konzumirala za fizičku evpaoraciju (intercepciju, evaporaciju iz tla), fiziološke potrebe (transpiraciju) i nadomjestak vode u tlo. Voda što ju konzumiraju šumske sastojine - ukupna evaporacija odnosi se naravno na biomasu šumskih ekosustava, posebice na količinu organa za asimilaciju. To je uvijek znatno više u smrekovim sastojinama (u stadiju šibljaka i sastojinama velikog promjera, prosječno 15 do 20 t suhog igličastog materijala po hektaru), nego u bukovim sastojinama (prosječno 2 do 4 t šuma, tj. norveške smreke i bukve u standardnoj komercijalnoj šumi dio su projekta. Smreka je obično predstavljena širokoj publici kao vrsta neprikladna sa stajališta vodnog gospodarstva, dok bukva treba biti vrsta s povoljnim vodogospodarstvenim djelovanjem. Mjerenje svih parametara vodne ravnoteže šumskih sastojina izvedena su u Deštne, u neprekinutoj seriji od 1977. Trenutno, 27-godišnja serija rezultata na raspolaganju je, uključujući nalaze o poplavama bujica u srpnju 1997, srpnju 1998, te o posljednjoj poplavi na prijelazu prve i druge dekade kolovoza 2002. - Water regime of spruce and beech suhog lisnatog materijala po hektaru, tj. samo tijekom 5 do 7 mjeseci sezone rasta). Pogledajmo najprije jednostavno komparativni tijek vodne bilance obaju tipova sastojine. Od svake pojedine oborine jedan dio kojega prihvate krošnje se kasnije ispari. S obzirom na gore spomenute podatke, krune smreka prihvate bitno više oborina nego krune bukvi. Ta je činjenica potvrđena u svim eksperimentalnim studijama (Delfs 1955, Mitscherlich 1971, Schmaltz 1969, Välek 1958, Zeleny 1974, itd.). U smrekovoj sastojini na Orlickć hory prosječna je godišnja intercepcija dosegla 210 mm (16 % oborina), a u bukovoj sastojini samo 85 mm (7 % oborina). Preostali dio oborina prolazi kroz krošnje drveća na tlo, ili se pojavljuje kao slijevanje niz deblo. Zanimljivo je da slijevanje niz zrela bukova stabla doseže čak 1500 1 vode na oborine od 50 mm. Kod smreke, međutim, slijevanje je bitno niže (uz oborine od samo 30 do 50 1). Nakon pada na šumsko tlo, oborinska se voda u njega snažno infiltrira.Osim natapanja pora tla i zatim iscijedivanja, infiltrirana voda prolazi kroz sustav vodnih prolaza do matične podloge (vodovi u šumskom tlu koje stvara korijenje drveća, životinje, itd.), teče dolje i akumulira se u šupljinama i depresijama matične pod |