DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 249     <-- 249 -->        PDF

I. Tikvici. Z. Seletković. N. Magdić, V. Šojat: STANJF. I ODNOSI OBORINSKIH VODA U ŠUMSKIM ... Šumarski list - SUPLEMKNT (2005), 247-248
STANJE I ODNOSI OBORINSKIH VODA U ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA
NACIONALNOG PARKA PLITVIČKA JEZERA


Ivan TIKVIĆ, Zvonko SELETKOVIĆ,
Nikola MAGDIĆ, Višnja ŠOJAT


SAŽETAK: Temeljno obilježje Nacionalnog parka Plitvička jezera su prirodna
jezera sa čistom i bistrom vodom te raznoliki slapovi koji se prelijevaju
preko sedrenih barijera. Jedna od pretpostavki za uravnoteženo slijevanje
oborinske vode, osiguravanje ciste i bistre vode, sprječavanje erozije te nastanak
i održavanje jezera su šumski ekosustavi, koji zauzimaju oko 76 % površine.
Kako je glavna vrsta drveća u tim ekosustavima obična bukva, a još su
značajnije zastupljene obična jela i obična smreka, istraživanje je provedeno
u ta tri glavna šumska ekosustava. Cilj istraživanja bio je utvrditi utjecaj
šumskih ekosustava na dinamiku i kvalitetu oborinskih voda, odnosno njihov
posredni utjecaj na stanje površinskih voda i proces eutrofikacije jezera, koji
se sve više naglašava.


Stanje oborinskih voda utvrđeno je na temelju tjednih i dvotjetnih uzoraka
oborina i njihovogfizikalno-kemijskog sastava izvan šume (kontrola) i na devet
različitih mjesta u šumi. Istraživano je taloženje onečišćujučih tvari (sulfati,
nitrati), odnosno suho gravitacijsko taloženje lebdećih čestica i mokro
taloženje.


U šumskom ekosustavu obične bukve utvrđene su manje količine oborina
(maksimalne, srednje i minimalne vrijednosti) od količina oborina izvan
šume. Ušumskom ekosustavu obične jele i obične smreke, maksimalne vrijednosti
količina oborina bile su veće od vrijednosti izvan šume samo u slučajevima
jakih kiša, dok su prosječne vrijednosti bile manje od vrijednosti izvan
šume. Slični rezultati utvrđeni su i u šumskom ekosustavu obične jele i obične
bukve. Rezultati ukazuju na raznolik utjecaj krošanja šumskog drveća na sli


jevanje, otjecanje i procjeđivanje oborinske vode, te na različit utjecaj šumskih
ekosustava na stanje oborinskih voda u odnosu na različite intezitete
oborina. Prosječna intercepcija za sva tri ekosustava u vrijeme jačih kiša kretala
se od 25-30 %. Utvrđena je značajna prisutnost oborina sa pH vrijednosti
ispod 5,6 izvan šume i u šumi. One su bile manje zastupljene u šumskom
ekosustavu obične bukve. U nekoliko slučajeva pH vrijednosti u šumskom
ekosustavu bile su veće i povoljnije u odnosu na vrijednosti izvan šume, što
govori o određenom pozitivnom utjecaju šumskog ekosustava na kemizam
oborina i taloženje onečišćujučih tvari. To se također odnosi i na drupe tvari
(Cl, S04-S, N03-N i dr.) koje su u radu analizirane.