DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 247     <-- 247 -->        PDF

I. Pilaš, T. Gojmerac, B. Vrbek, T. Dubravac: UNAPRJRĐF.NJF. MONITORINGA PODZEMNIH VODA ... Šumarski lis! - SUPLKMENT (2005). 245-246
UNAPRJEĐENJE MONITORINGA PODZEMNIH VODA
U NIZINSKIM ŠUMSKIM EKOSUSTAVIMA HRVATSKE
KORIŠTENJEM GlS-a I GEOSTATISTIKE


Ivan PILAŠ, Tihomira GOJMERAC,
Boris VRBEK, Tomislav DUBRAVAC


SAŽETAK: Osnovni ekološki čimbenik koji određuje pojavu nizinskih šumskih
ekosustava je voda u tlu odnosno podzemna voda. Dosadašnje promjene
klime te antropogeni utjecaji koji su djelovali na promjenu nekadašnjeg vodnog
režima imali su snažan utjecaj na stabilnost tih ekosustava, koji su uslijed
toga postali nestabilni/i te izloženiji djelovanju ostalih abiotskih i biotskih
čimbenika. Sniženje podzemnih voda kao neposredan rezultat klimatskih promjena
i različitih hidromelioracijskih zahvata utjecalo je na produktivnost tih
šuma stoje bio jedan od najvažnijih razloga uspostave šumarskog hidropedološkog
sustava monitoringa kako bi se pridobilo što više spoznaja o statusu
podzemnih voda. Do sada je s oko 130 piezometarskih postaja obuhvaćena
velika većina glavnih kompleksa nizinskih šuma u Hrvatskoj. U ovom radu
prikazani su rezultati analize podzemnih voda iz tri različita šumska kompleksa:
Kupčine, Česme i Našičkog područja tj. s 59 piezometarskih stacionara.
Analiza rezultata piezometarskog monitoringa provedena je primjenom GIS-
a i geostatistike, s obzirom na sljedeće ciljeve istraživanja:


1.
Analizu razlika u režimu podzemnih voda između tri navedena šumska
kompleksa
2.
Prostornu analizu djelovanja ekstremno suhih godina na razinu podzemnih
voda
3.
Prostornu analizu trenda sniženja podzemnih voda
Razlike u režimu podzemnih voda između istraživanih šumskih područja
vezane su uz pripadnost, bilo pluviotermičkom režimu rijeke Save, bilo glacijalnom
režimu rijeke Drave. Prostorna analiza napravljena je korištenjem
GIS alata GRASS (Geographical Resources Analysis Support System), a geostatistička
analiza, tj. prostorno modeliranje i procjena, pomoću programskog
paketa Gstat.


U ovom radu također je dan prikaz prvih rezultata analize određenih kemijskih
parametara u podzemnoj vodi uzetih na području šume Česma. Praćenje
kemijskih svojstava podzemne vode uz dosadašnje praćenje njene dinamike
predstavlja daljnji razvoj piezometarskog sustava monitoringa, s naglaskom
na njegovo multidisciplinarno korištenje u što većoj mjeri.


Dosadašnji način manualnog prikupljanja podataka iz piezometarskih
stacionara također predstavlja jedan od ograničavajućih razvojnih čimbenika
hidropedološkog monitoringa. S tim u vezi prikazane su trenutne aktivnosti
na usavršavanju samostalnih digitalnih mjerača razina podzemnih voda,
koji u idućem razdoblju mogu zamijeniti visoke troškove manuelnog načina
monitoringa.


Ključne riječi: nizinski šumski ekosustavi, podzemna voda, piezometri,
GIS, geostatistika


/