DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 24 <-- 24 --> PDF |
S. Matić, 1. Anić. M. Oršanic: UZGOJNI ZAHVATI U FUNKCIJI POBOLJŠANJA PROTUERQZI.ISK.E .. Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 17-30 blažega nagiba površina pomladnih jezgri može biti nešto veća. Posredna konverzija degradacijskih oblika zapravo je prirodni proces njihova progresivnoga razvoja koji se usmjerava i pomaže aktivnom zaštitom, o čemu će biti riječi u nastavku. Neposredna konverzija uzgojnog oblika najčešće je prevođenje šumske sastojine niskog uzgojnog oblika u sastojinu visokog uzgojnog oblika postupkom obnove. Obavlja se pod zastorom krošanja, oplodnim sječama, najčešće kombinacijom prirodne i umjetne obnove. U mnogim našim starim panjačama hrasta medunca moguće je obaviti ovaj postupak (Matić i dr. 1996). Aktivna zaštita obuhvaća postupke kojima se šume i degradacijski oblici šuma na mediteranskom području štite od onih čimbenika koji su izazvali degradacijske procese. To su ponajprije provedba prevencijskih mjera zaštite od požara, sprječavanje bespravne i ne ZAKLJUČAK Dvije su glavne grupe uzgojnih zahvata u šumama: njega i pomlađivanje. Njega šuma ima zadaću oblikovanja i održavanja šumske sastojine s optimalnom strukturom u prirodnim i neporemećenim stanišnim prilikama. Takve uvjete nužno je održavati tijekom cijelog života sastojine, u svim fazama njezina razvoja. Njegom se utječe na sastojinsku strukturu i stanište. Njegovan šumski ekosustav u stanju je optimalno ispunjavati gospodarsku i općekorisne funkcije (ekološke i socijalne). Protuerozijska i vodozaštitna funkcija medu najvažnijim su ekološkim funkcijama koje njegovan šumski ekosustav ispunjava. Prilikom pomlađivanja šume temeljni je zadatak sačuvati šumsko tlo od nepovoljnih utjecaja koji mogu izazvati degradacijske procese. To se postiže zaštitom tla trajnim sklopom krošanja šumske sastojine. Zato LITERATURA Anić, I., 2003: Promjena sastojinskog oblika prirodnim pomlađivanjem na primjeru šumske kulture crnoga bora (Pinus nigra Arn.) u Senjskoj dragi. Šumarski list, pos. izd., CXXV1I: 41-50, Zagreb. Anić, M., 1966: Geografija šumskog drveća i šuma. Skripta, Šumarski fakultet, Zagreb. Anić, M., 1963: Morfologija šuma. Skripta, Šumarski fakultet, 29 str., Zagreb. Anić, M., 1959: Šumarska fitocenologija. Skripta, Šumarski fakultet, Zagreb. Anić, M., 1942. Dendroflora otoka Brača. Glasnik za šumske pokuse 8: 239-290, Zagreb. Anić, M., 1942a: Pogledi na dendrosociološke odno kontrolirane sječe, brsta i paše. U višim je degradacijskim oblicima (prijelazni oblik između makije prema niskoj šumi i u šikarastoj niskoj šumi) moguće obavljati zahvate njege čišćenjem, čime se može ubrzati i usmjeriti proces posredne konverzije degradacijskoga oblika. Ovo je poželjno upravo na lokalitetima na kojima se traži uspijevanje šumske sastojine s naglašenom protuerozijskom i vodozaštitnom ulogom. Navedene šumskouzgojne postupke treba obavljati planski, pažljivo i nadasve kvalitetno. Kvaliteta izvođenja šumskouzgojnih postupaka mora biti jedinim mjerilom kontrole (Matić 1989). Velika brzina ili količina obavljenih postupaka bez uvažavanja kvalitete kratkoročno stvaraju privid uštede, dok s druge strane dugoročno vode degradaciji šume i rastu troškova njezina poboljšanja. Štete koje mogu nastati obično se osjećaju dugoročno. - Conclusion pomlađivanje šume treba obavljati pod zastorom krošanja, metodama oplodnih sječa ili prebornih sječa. Preporučuje se uporaba metoda pomlađivanja na malim pomladnim površinama. Hrvatsko šumarstvo od svoga nastanka razvija prirodni pristup šumi, koji uključuje prirodno pomlađivanje šuma uz primjenu metoda pod zastorom krošanja i održanje optimalne strukture šumske sastojine njegom. Tako se došlo do visokog stupnja prirodnosti šuma, koje dobro ispunjavaju gospodarske i općekorisne funkcije. To je jedan od razloga što je hrvatsko šumarstvo za sve šume dobilo certifikat o ekološkoj proizvodnji drva za tržište. Značajna je činjenica da Hrvatska spada medu zemlje bogate pitkom vodom. Šume koje su nastale i njegovane po načelima Zagrebačke škole uzgajanja šuma jedan su od glavnih razloga tako dobrog stanja. - References šaje državnih šuma na otoku Mljetu. Glasnik za šumske pokuse 8: 307-340, Zagreb. Baien, J., 1929: O proredama. Tisak Zaklade tiskare Narodnih novina, 222 str., Zagreb. Dekanić, I., 1961: Osnovni principi uzgojnih zahva ta u posavskim šumama. Šumarski list LXXXII (1-2): 11-17, Zagreb. Đuričić , I., 1986: Prilog poznavanju radova na ob novi šuma hrasta lužnjaka (Quercus robur L.). Šumarski list CX (5-6): 215-223, Zagreb. Hankonyi,S., 1890: Šume u slavkonskoj Podravini. Šumarski list X1V/1: 2-19; 2: 49-62; 3: 97-118; 4:145-165; 5: 193-207;6: 241-254, Zagreb. |