DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu



ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 233     <-- 233 -->        PDF

P. Jaloviur: RASPODJELA SITNOG KORIJENJA U ČISTOJ SASTOJINI OBIČNE SMREKE U STADIJU LETVIKA Šumarski list SUPLHMENT (2005). 229-237
REZULTATI I RASPRAVA - Results and discussion


Usporedba određenih razmaka prema biomasi sitnog korijenja


The comparison of particular spacings according to fine root biomass


Proizvodnja biomase sitnog korijenja prema razmacima
bila je prema očekivanju. Uglavnom je nađeno vitalno
sitno korijenje na plohi E s razmacima 3.0 H 1.3 m


(8.817 kg.ha"´).Ova je vrijednost prilično visoka, posebice
u usporedbi s objavljenim podacima za zrele sastojine.
Nakon usporedbe sa sastojinama ostalih vrsta drveća
u istoj fazi rasta, dobiveni podaci se ne mogu držati
ekstremnim. Nađeno je sitno korijenje na plohi F s razmacima
2.5 H 0.8 m (3.945 kg/1).
Težine mrtve mase nisu tako velike kao težine biomase,
pa stoga ne utječu na apsolutne razlike u ukupnim
težinama obih kategorija sitnog korijenja.


U pregledu biomase vitalnog sitnog korijenja (Casper
& Jackson 1997), vrijednosti se kreću od 200 do


5.000 g/m", tj. nakon konverzije s 2000 kg/ha na
50.000 kg/ha. Međutim, autori su uzeli u obzir samo
zrele šumske sastojine. Korotaev (1997), koji je proučavao
biomasu sitnog korijenja u dvije 80-godišnje
sastojine na ilovastim i pjeskovitim tlima, ustanovio
je za pjeskovita tla biomasu od 5.650 kg/ha. Na ilovastim
tlima je ta vrijednost 359 g/m2, što predstavlja


3.590 kg/ha u gornjih 20 cm tla. Kodrik (1998) je
našao 430, odnosno 230 g biomase sitnog korijenja na
1 m~ na dvije plohe s različitim utjecajima imisije u
Moravsko-sliezske Beskydy, što čini 4.300 kg/ha odnosno
2.300 kg/ha. Proučavao je sloj na dubini od
30 cm. Težina mrtve mase bila je 175 g/m" na plohi pod
utjecajem imisija. Prosječna gustoća sitnog korijenja
varirala je s oko 3.000 kg/ha u zrelim sastojinama četinjača
u središnje-europskim uvjetima. Kodrik (1997)
također nalazi vrijednost konstantne biomase (suha
masa) korijenja s promjerom ispod 5 mm od samo
1.300 kg/ha u prašumi rezervata biosfere Pol´ana. S u rovy
(2000) određuje 4.525 kg sitnog korijenja na
1 ha za zaštitnu šumu smreke (zrele sastojine zajedno s
drugim slojem sljedeće generacije).
Tablica 2. Ukupna težina sitnog korijenja prema kategorijama i razmacima


Table 2 Total fine root weight according to the categories and particular spacings


ploha (razmak)


plot (spacing)


A 5.0 H 0.80 m
B 4.0 H 1.0 m
C3.0H 1.3 m
D 2.0 H 2.0 m
E 3.0 H 0.67 m
F 2.5 H 0.8 m
G 2.0 H 1.0 m


biomasa (kg/ha)


biomass (kg/ha)
7572.4
5913.1
7103.0
6744.4
8817.3
3945.2
5066.2


Odnos između dubine tla i biomase vitalnog sitnog
korijenja ispitivanje primjenom metode linearne korelacije.


mrtva masa (kg/ha)


necromass (kg/ha)


1956.6


929.0
1825.1
1190.4
1274.3
1050.4
1146.0
ukupno (kg/ha)


total (kg/ha)


9529.0
6842.1
8928.1
7934.9
10091.7
4995.6
6212.2


Razlike nagiba linija odražavaju različitu distribucije
sitne korjene biomase. Obrazloženje toga mogu biti širi
i asimetričniji razmaci s niskim početnim brojem biljaka


Tablica 3. Temeljni parametri regresije i korelacije odnosa između biomase sitnog korijenja i dubine tla na
svim istraživanim razmacima


Table 3 Basic regression and correlation parameters of the relation between fine root biomass and
soil depth in all researched spacings


ploha (razmak) -plot (spacing)
A(5.0H 0.80 m)
B(4.0H 1.0 m)
C(3.0H 1.3 m)
D (2.0 H 2.0 m)
E (3.0 H 0.67 m)
F (2.5 H 0.8 m)
G(2.0H 1.0 m)


a b r r
2380.9** 57.1* 0.884 0.781
1152.4** 12.0** 0.279 0.077
1419.0** 17 j* * 0.558 0.311
1996.6** 39.7 0.779 0.608
2176.9* 27.2 0.471 0.222
1041.1** 27.9** 0.865 0.748
1190.7** 24.9** 0.578 0.334


(2.500 ha"1), npr. razmak 5,0 x 0,8 m, a razmak sastojine se krošnje drveća ne dotiču u međuprostorima. Stoga
za razvoj krošnje nije smatran tako dobrim kao drugi si-distribucija biomase odgovara manje ili više načinu na
metričniji razmaci. Ovaj je razmak jedini za sada, gdje koji korijenje uzima profil tla u sastojinama s niskom