DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 232 <-- 232 --> PDF |
P. Jaloviar: RASPODJELA SITNOG KORIJENJA U ČISTOJ SASTOJIM OBIČNE SMREKE U STADIJU LETV1KA Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 229-237 Kodrik (1997). Razvoj i proizvodnja korijenja u komercijalnoj šumi pod utjecajem je gospodarenja sastojinom (Jaloviar 1999). Iako većina ovih čimbenika nisu pod izravnim utjecajem, volumen krošnje i mikroklimatski uvjeti u sastojini su pod velikim utjecajem šumsko-uzgojnih zahvata. Utjecaj početnih razmaka sadnje na razvoj krošnje i rast obične smreke j e neupitan (Schmidt -Vo g t 1991, Korpel & Saniga 1995). Pod pretpostavkom daje ravnoteža nadzemnih i podzemnih dijelova drveta održavana zdravim pojedinim stablima (Schinozaki et al. 1964), možemo očekivati da razmaci imaju važan utjecaj na razvoj finog korijenja i njihovu distribuciju u tlu. Obična smreka (Picea abies L) tipični je predstavnik vrsta s plosnatim korijenskim sustavom. Dinamika rasta finog korijenja je autonomna, tj. njihov rast prestaje u ljeto, čak i u slučaju odgovarajućih uvjeta vlage. Gustoća sitnog smrekinog korijenja u tlu vrlo je ekstenzivna. Potencijal prirasta finog korijenja spada u najniže od naših običnih vrsta drveća. Pojava fiziološki aktivnog sitnog korijenja koncentrirana je u horizontu tla A. PODRUČJE PROUČAVANJA I METODE Study area and methods 1UFRO eksperiment sa sadnjom smreke na razmake osnovan je na lokalitetu Vrch Dobroč 1981-1982, a plohe s istraživanim razmacima postavljene su godine 1982, a sada su stare 21 godinu. Plohe su postavljene na elevaciji od 890 m do 910 m, nagib je između 8 % i 15 % te ima zapadni aspekt. Površina svake plohe je 0,4 ha. Tlo na plohama je pjeskovit ilovasti kambisol razvijen na kristaličnim stjenama. Prosječna godina oborina je 900mm. Površina sadašnjeg eksperimenta s razmacima je prvotno bilo poljoprivredno zemljište, pa stoga homogenost okoline tla osigurava jedinstvenu mogućnost komparativnih proučavanja. Mala varijabilnost okoline tla važna je prednost, zato što ne prikriva razlike u razvoju korijenog sustava uslijed npr. različitih uzgojnih zahva ta, razmaka, itd. Detaljni opis područja istraživanja može se naći uKorpel &Saniga (1994). Ovaj rad analizira sljedećih 7 razmaka: Ploha A, razmak 5H0.8 m, gustoća stabala 2.500 ha"1 Ploha B, razmak 4.0H 1.0 m, gustoća stabala 2.500 ha" Ploha C, razmak 3.0H. 1.3 m, gustoća stabala 2.500 ha" Ploha D, razmak 2H2 m, gustoća stabala 2.500 ha"´ Ploha E, razmak 3H0.67 m, gustoća stabala 5.000 ha" Ploha F, razmak 2.5H0.8 m, gustoća stabala 5.000 ha"1 Ploha G, razmak 20H1.0 m, gustoća stabala 5.000 ha" Tablica 1. Pregled srednjih vrijednosti temeljnih dendrometričkih varijabli na pokusnim plohama Table 1 The mean values review of the basic dendrometric variables in sample ploha razmak (m) dbh (cm) visina (m) dužina krošnje (m) širina krošnje (m) volumen 3 krošnje (mVha) plot spacing (m) dbh (cm) height (m) crown length (m) crown width (m) volume of 3 crowns (m /ha) F 2.5 H 0.8 m 14.9 10.8 7.2 1.75 28,848 G 2.0H 1.0m 15.3 10.6 7.1 1.8 30,096 C 3.OH 1.3m 15.1 9.5 7.5 2.30 25,954 B 4.0 H 1.0 m 15.5 9.7 7.7 2.45 30,235 D 2.0 H 2.0 m 14.2 10.4 7.0 2.53 28,619 E 3.0 H 0.67 m 14.9 10.2 7.5 2.25 58,742 A 5.0 H 0.8 m 14.5 9.1 7.1 2.30 24,569 Uzorci za procjenu biomase sitnog korijenja uzeti su prema sustavnom uzorkovanju. U svakom je razmaku označena linija, na kojoj su u razmacima od 50 cm uzeti uzorci tla na dubini od 40 cm. Na plohi B8 uzeto je 8 uzoraka, a na svakoj drugoj plohi po 7 uzoraka. Uzorcima se rukovalo prema metodologiji spomenutoj, npr., u djelu Mur ach a (1984). Uzorci su izvađeni pomoću šupljeg svrdla unutrašnjeg promjera od 80 mm i duljinom šupljeg dijela od 200 mm. Stanje (vitalnost) većine finog korijenja može se vidjeti na mikroskopskim oznakama, a u upitnim slučajevima rabljen je dvogled povećanja 15 x ili 30 x. Nakon sušenja korijenja pri 70EC, težina obih kategorija (vitalne i mrtve) je kvantificirana. Dobivene vrijednosti su konvertirane u težinu u kg na površini od 1 ha, ili u vrijednosti gustoće sitnog korijenja u mg od 100 ml tla. |