DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 221     <-- 221 -->        PDF

IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list SUPLEMENT (2005), 219-228
UDK 630* 181.3


PROCJENA RIZIKA KOD EKSTREMNIH HIDROLOSKIH STANJA


SLUČAJ SLIVOVA VSEMINKE I DREVNICE, REPUBLIKA ČEŠKA


RISK ASSESSMENT OF EXTREME HYDROLOGICAL SITUATIONS CASE STUDY
OF THE VSEMINKAAND DREVNICE CATCHMENTS, CZECH REPUBLIC


Pavel KOVÄR*


SAŽETAK: Primjena modela vodne ravnoteže daje mogućnost identifikacije
ekstrema u procesima padavina/otjecanja. Naime, sadržaj vlage u tlu u
gornjoj zoni malih vodnih slivova može hiti pokazatelj potencijalnih poplava
ili suša. Ove se zone gornjih slivova (0.20 m—0.60m) obično nazivaju "aktivnim
zonama " i jako utječu na oblikovanje izravnog otjecanja, posebice kada
je njihov sadržaj vlage blizu zasićenja ili vodi prema suši, kada je iscrpljen
sadržaj vode. I šumsko gospodarenje, te dobra šumarska praksa, igraju značajnu
ulogu u procesima padavina/otjecanja tj. u procesima održavanja vode
u gornjim slojevima slivova. Ova je uloga još važnija u malim slivovima s jako
fluktuirajućim izlijevanjima vode.


Članak prikazuje kako se može izvesti simulacija ovih hidroloških procesa
primjenom modeliranja vodne ravnoteže. U tu svrhu primijenjen je model
WBCM-5 (Water Balance Conceptual Model version 5), u jednodnevnim fazama
na nekoliko pokusnih slivova u Republici Češkoj.


Prikazana su dva predpoplavna razdoblja tik pred katastrofalnim poplavama
u srpnju 1997. Isto tako, iz povijesnih su zapisa identificirana razdoblja
suše. Sušni se trendovi mogu naći primjenom modela, pokazujući kako su
osjetljivi slivovi u bezpadavinskim razdobljima. Konceptualni sadržaj vlage u
tlu odnosi se na API indeks (Antecedent Precipitation Index). Kvantitativna
studija također je izrađena o utjecaju uporabe zemljišta i gospodarenja na
izravnu formaciju otjecanja i na nadoknadu podzemne rezerve.


U radu se prikazuju rezultati modela za poplavno razdoblje iz srpnja
1997. u dva pokusna moravska sliva, Vseminka (48 %šume) i Drevnice (81 %
šume) te ih uspoređuje s onima iz sliva Rokvtenka (24 % šume) u istočnoj
Češkoj. Vidljivo je da dubina aktivne zone u slivu ima dominantan utjecaj na
stupanj rizika od poplave i/ili suše. Ovi se hidrološki ekstremi mogu reducirati
djelomično i samo u maloj mjeri. Međutim, racionalno gospodarenje slivom
i dobro orgnaizirana uporaba zemljišta temeljena više na zaštitnu funkciju
nego na proizvodnju, preduvjet je za zaštitu od opasnih hidroloških pojava s
katastrofalnim posljedicama.


KIjučne riječi: model vodne ravnoteže, prethodni uvjeti vlage, hidrološki
ekstremi, deficit vlage u tlu, scenarij simulacije


*
Pavel Koväf, Češko poljoprivredno sveučilište Prag,
Fakultet šumarstva i okoliša, Kamycka 129, 165 21 Prague
6-Suchdol, Czech Republic,
E-mail: kovar@fle.czu.cz