DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 22 <-- 22 --> PDF |
S. Malic, I. Anić, M. Oršanić: UZGOJNI ZAHVATI U FUNKCIJI POBOLJŠANJA PROTUEROZUSKE Šumarski list SUP1.F.MLNT (2005). 17-30 vanjem, ali je zato njezina preborna struktura umjetnoga karaktera. Naime, ta se struktura može trajno održavati samo prebornim gospodarenjem i prebornim sječama kao dijelom toga gospodarenja. Dakle, preborna šuma je gospodarski oblik šume koji se postupno gubi, ako se šuma izuzme iz redovitoga prebornoga gospodarenja (M at i ć idr. 2001, 1997). Razloge nastanka i uvođenja prebornog gospodarenja šumama možemo tražiti u strahu od nestanka šuma i posljedica primitivnih prebornih sječa, čistih sječa te općenito zbog stihijskoga gospodarenja šumama prije nešto više od dva i pol stoljeća. Budući da se preborne šume uglavnom pojavljuju u gorskom području (areal obične jele), strah od erozije, lavina i problema s vodoopskrbom naveo je na razmišljanje kako gospodariti takvim šumama. U bukovo-jelovim šumama hrvatskih Dinarida preborno se sjeklo, ali i organizirano preborno gospodarilo već sredinom XVIII. stoljeća. Veliki je broj hrvatskih šumarskih stručnjaka koji su njegovali preborni način gospodarenja te dali velik stručni i znanstveni doprinos njegovu unapređenju. To su, između ostalih, A. Borošić,Đ. Nenadić,A. Petračić,A. Kern, M. Tordony, V. Dojković, A. Jovanovac, J. Majnarić,Ž. Miletić, S. Šurić, M. Markić,S. Frančišković,D. Klepac i drugi. Preborno gospodarenje je trajno održavanje normalne drvne zalihe raspoređene u prebomu strukturu. To se postiže prebornim uzgojnim postupcima kojima istodobno njegujemo i pomlađujemo, oblikujemo i održavamo prebornu strukturu, iskorištavamo zrela stabla i ona koja se moraju užiti iz navedenih razloga. Preborno gospodarenje obuhvaća sustavno, plansko provođenje šumskouzgojnih postupaka u prebornoj sastojini, a preborna sječa je dio tog gospodarenja. Uzgojnim postupcima nastojimo formirati prebornu sastojinu optimalne strukture koja će u omjeru smjese imati vrste s najvrjednijim i najvećim prirastom, a koja će se maksimalno koristiti produkcijskom sposobnošću tla i istovremeno obilno stvarati prirodni pomladak. Proizilazi kako gospodarenje u prebornoj šumi obuhvaća dvije skupine šumskouzgojnih postupaka, i to: a njegu mladog naraštaja (stabala i grupa pomlatka i mladika) b prebiranje, u koje spada prorjeda stabala i grupa koljika, letvika i stupovlja te iskorištavanje zrelih stabala. Svi su postupci u prebornoj šumi vremenski i prostorno koncentrirani te čine nerazdvojivu cjelinu. Ukoliko izostane jedna od navedenih radnji, dolazi do poremećaja u strukturi preborne sastojine koji se odražavaju na prirast, pomlađivanje i stabilnost. Može se zaključiti kako je osnovni zadatak u gospodarenju prebornom sastojinom formiranje i održavanje preborne strukture. Samo ćemo na taj način osigurati kontinuirano prirodno pomlađivanje, koje je značajna pretpostavka produktivnosti i stabilnosti prebornih jelovo-bukovih sastojina. Danas se u prebornim šumama nerijetko zamijećuju promjene koje izazivaju probleme u prebornom gospodarenju: a) loše ili izostalo prirodno pomlađivanje jele b) na nekim područjima agresivno pomlađivanje i širenje bukve na račun jele c) smanjenje ili povećanje drvne zalihe sastojine u odnosu na normalu d) poremećena distribucija volumena po debljinskim razredima e) poremećen raspored stabala po slojevima sastojine f) opadanje prirasta, starenje, fiziološko slabljenje i sušenje najkrupnijih stabala g) slabi inteziteti sječa i njihova neusklađenost sa stvarnim mogućnostima h) klimatske i druge promjene u okolišu prebornih šuma koje izazivaju sušenje i) promjene u mikroklimi sastojina izazvane sječama prilikom izgradnje autocesta, plinovoda, dalekovoda i slično, koje izazivaju sušenje i propadanje jele u svim razvojnim stadijima j) odredivanj e trasa infrastrukturnih obj ckata koj i se grade bez učešća šumarskih stručnjaka, što izaziva nepotrebna sušenja i devastaciju u sastojini i u okolišu. ŠUME MEDITERANSKOGA PODRUČJA - Forests of the Mediterranean area Ni u jednom području Hrvatske pitanje protuerozijske i vodozaštitne funkcije šuma nije tako izraženo kao u mediteranskom. Radi se o prostoru na kojemu su šume stoljećima bile izložene intenzivnom antropogenom utjecaju. Najčešće je riječ o lošem korištenju šuma, primjerice neracionalnoj i nekontroliranoj sječi za dobivanje drva kao sirovine za najrazličitije potrebe, brstu i pašarcnju, odnošenju listinca i leževine, kresanju grana i pedalenju, paležu i krčenju za proširenje poljodjelskih površina, lazinanju, prenamjeni šuma i šumskih zemljišta za potrebe razvoja infrastrukture, turizma, vinogradarstva, maslinarstva i slično. Takvi su dugotrajni utjecaji u kombinaciji s požarima, specifičnim klimatskim prilikama i erodibilnim tlima postupno doveli do opće degradacije mediteranskih šumskih ekosustava. U različitoj mjeri promijenjeni su morfologija, šumskouzgojne |