DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 213 <-- 213 --> PDF |
I. Tikvić, P. Puntane. Ž. Zečić, D. Ugarković, /.. Seletkovic: UTJECAJ BRDSKIH ŠUMSKIH KKOSUSTAVA ... Šumarski list -SUPLLMENT (2005). 202-218 ca. Veći sadržaj ulja također je utvrđen u uzorcima Papuk 2 i 4, kao i Velebit 4, koji su svi izvan šume. Metali su utvrđeni u vrlo malim koncentracijama, a samo je koncentracija željeza bila povećana. U rijeci Orljavi utvrđeno je 160 puta više željeza od dopuštene vrijednosti, što se tumači utjecajem okolnih poljoprivred- Monitoring kakvoće voda-S ciljem uspostavljanja uspješnog monitoringa utjecaja brdskih šumskih ekosustava na kakvoću voda, posebnu pozornost treba obratiti na odabir mjernih postaja, dinamiku uzorkovanja, mjerne pokazatelje, razvoj baza podataka o kakvoći voda i dr. Hrvatske šume d.o.o., gospodare šumama koje pokrivaju više od treći- Mjere zaštite kakvoće vode -W Temeljni cilj pri planiranju zaštite voda je očuvanje još uvijek čistih voda (očuvanje postojeće kakvoće voda), tj. izvorišta, gornjih tokova rijeka u brdskim predjelima te podzemnih voda (NN 107/95). Glavna je svrha tih mjera spriječiti ili smanjiti rizik onečišćenja izvorišta ili vodocrpilišta. Najznačajniji kriterij pri određivanju granica zaštitnih zonaje brzina širenja onečišćenja u vodonosnom sloju prema vodocrpilištu. Zaštitne zone kod pasivne zaštite sprječavaju samo bakteriološke i konvencionalne oblike onečišćenja pitke vode (lako razgradljive organske tvari, amonij, nitriti, itd.), dok ne utječu na onečišćenja s nerazgradivim ili teško razgradi ZAKLJUČCI - - 1. Voda iz vodotoka na području Papuka bila je I vrste prema fizikalno-kemijskim, mikrobiološkim i biološkim pokazateljima, a prema sadržaju hranjivih tvari II. vrste, uz iznimku rijeke Orljave, koja je imala vodu III. vrste. Od opasnih tvari utvrđeni su cijanidi i mineralna ulja u količinama koje su propisane za II. vrstu vode. 2. Voda vodotoka na području Plitvica također je bila I. vrste prema fizikalno kemijskim mikrobiološkim i biološkim pokazateljima, a prema režimu kisika i sadržaju hranjivih tvari II. vrste. Vodotoci iz Nacionalnog parka Plitvička jezera imali su vodu velike kakvoće. Od opasnih tvari utvrđeni su cijanidi u količinama koje su propisane za I. i II. vrstu vode. 3. Voda vodotoka na području Velebita je prema većini pokazatelja bila I. vrste. Od opasnih tvari na području Velebita također su utvrđeni cijanidi u količinama koju se propisane za I. i II. vrstu vode. Vode na području Velebita su prema svim mjerenim pokazateljima bile najbolje kakvoće. 4. Utvrđeno je povoljnije stanje kakvoće vode u vodotocima različitih šumskih ekosustava. Vodotoci izvan šume su imali veće koncentracije aerobnih baknih i urbanih područja. Aluminij je utvrđen u najvećem broju uzoraka, a najveće koncentracije utvrđene su u uzorcima Papuk 2 i Velebit 4. Oba lokaliteta su izvan šume i u blizini naselja, utjecana prometom i okolnim poljoprivrednim površinama. Što se tiče mangana, nisu utvrđene veće vrijednosti od dopuštenih za I. vrstu vode. Water quality monitoring ne ukupne kopnene površine Hrvatske, stoga je nužno evidentirati, kartirati i zaštiti značajne vodne resurse koji se nalaze u tim šumama. Nakon toga nužno je uspostaviti organizirani monitoring fizikalnih, kemijskih i bioloških obilježja voda u sklopu državne mreže (M i 1 ković etal.,2003.). er quality protection measures vim tvarima (nitrati, pesticidi, organska otapala i teške kovine). Sume mogu apsorbirati teške metale posebice u zakiseljenim tlima ili tlima s malim sadržajem organske tvari, te je nužno trajno postojanje šuma oko izvorišta kao prirodnog pročistača voda. Program prostornog uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) predvidio je održivo gospodarenja vodama i upravljanja sustavom vodoopskrbe, s posebnom pozornošću na zaštitu izvorišnih zona, s ciljem očuvanja postojeće kvalitete voda. Takvo očuvanje podrazumijeva zaštitu voda na prirodan način, posebno u zonama izvorišta gdje šume mogu imati odlučujuću ulogu. Conclusions terija, ukupnih ulja i aluminija u usporedbi s vodo tocima u šumskim ekosustavima. 5. Uspoređujući kakvoću vode u gospodarskim šumama s onima u zaštićenom području, nisu utvrđene značajne razlike. Samo su koncentracije cijanida bile veće u vodotocima gospodarskih šuma, te se može zaključiti kako gospodarenje šumama nema nepovoljan učinak na kakvoću vode vodotoka. 6. Stanje kakvoće voda na istraživanom području je zadovoljavajuće. Ono je puno povoljnije od stanja kakvoće voda izvan šuma. Veća odstupanja u pojedinim pokazateljima kakvoće vode (hranjivim tvarima i mikrobiološkim pokazateljima) utvrđena su na području većih urbanih sredina i poljoprivrednih površina (rijeka Orljava), te nešto manja na području jezera u nacionalnom parku Plitvička jezera zbog utjecaja intenzivnog turizma. 7. Unatoč velikoj kakvoći vode vodotoka u šumskim ekosustavima, na većini lokaliteta vodotoci su imali vrijednosti cijanida za II. vrstu vode, stoje posljedica velikog zračnog onečišćenja. To također znači da bistre i čiste vode vodotoka brdskih šumskih ekosustava nisu potpuno čiste i pogodne za piće. |