DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 213     <-- 213 -->        PDF

I. Tikvić, P. Puntane. Ž. Zečić, D. Ugarković, /.. Seletkovic: UTJECAJ BRDSKIH ŠUMSKIH KKOSUSTAVA ... Šumarski list -SUPLLMENT (2005). 202-218
ca. Veći sadržaj ulja također je utvrđen u uzorcima Papuk
2 i 4, kao i Velebit 4, koji su svi izvan šume.


Metali su utvrđeni u vrlo malim koncentracijama, a
samo je koncentracija željeza bila povećana. U rijeci Orljavi
utvrđeno je 160 puta više željeza od dopuštene vrijednosti,
što se tumači utjecajem okolnih poljoprivred-


Monitoring kakvoće voda-S
ciljem uspostavljanja uspješnog monitoringa utjecaja
brdskih šumskih ekosustava na kakvoću voda, posebnu
pozornost treba obratiti na odabir mjernih postaja,
dinamiku uzorkovanja, mjerne pokazatelje, razvoj
baza podataka o kakvoći voda i dr. Hrvatske šume
d.o.o., gospodare šumama koje pokrivaju više od treći-


Mjere zaštite kakvoće vode -W
Temeljni cilj pri planiranju zaštite voda je očuvanje
još uvijek čistih voda (očuvanje postojeće kakvoće voda),
tj. izvorišta, gornjih tokova rijeka u brdskim predjelima
te podzemnih voda (NN 107/95). Glavna je svrha
tih mjera spriječiti ili smanjiti rizik onečišćenja izvorišta
ili vodocrpilišta. Najznačajniji kriterij pri određivanju
granica zaštitnih zonaje brzina širenja onečišćenja u vodonosnom
sloju prema vodocrpilištu. Zaštitne zone kod
pasivne zaštite sprječavaju samo bakteriološke i konvencionalne
oblike onečišćenja pitke vode (lako razgradljive
organske tvari, amonij, nitriti, itd.), dok ne utječu
na onečišćenja s nerazgradivim ili teško razgradi


ZAKLJUČCI -
-


1.
Voda iz vodotoka na području Papuka bila je I vrste
prema fizikalno-kemijskim, mikrobiološkim i biološkim
pokazateljima, a prema sadržaju hranjivih
tvari II. vrste, uz iznimku rijeke Orljave, koja je
imala vodu III. vrste. Od opasnih tvari utvrđeni su
cijanidi i mineralna ulja u količinama koje su propisane
za II. vrstu vode.
2.
Voda vodotoka na području Plitvica također je bila
I. vrste prema fizikalno kemijskim mikrobiološkim
i biološkim pokazateljima, a prema režimu kisika i
sadržaju hranjivih tvari II. vrste. Vodotoci iz Nacionalnog
parka Plitvička jezera imali su vodu velike
kakvoće. Od opasnih tvari utvrđeni su cijanidi u količinama
koje su propisane za I. i II. vrstu vode.
3.
Voda vodotoka na području Velebita je prema većini
pokazatelja bila I. vrste. Od opasnih tvari na području
Velebita također su utvrđeni cijanidi u količinama
koju se propisane za I. i II. vrstu vode. Vode
na području Velebita su prema svim mjerenim pokazateljima
bile najbolje kakvoće.
4.
Utvrđeno je povoljnije stanje kakvoće vode u vodotocima
različitih šumskih ekosustava. Vodotoci izvan
šume su imali veće koncentracije aerobnih baknih
i urbanih područja. Aluminij je utvrđen u najvećem
broju uzoraka, a najveće koncentracije utvrđene su u uzorcima
Papuk 2 i Velebit 4. Oba lokaliteta su izvan šume
i u blizini naselja, utjecana prometom i okolnim poljoprivrednim
površinama. Što se tiče mangana, nisu utvrđene
veće vrijednosti od dopuštenih za I. vrstu vode.


Water quality monitoring


ne ukupne kopnene površine Hrvatske, stoga je nužno
evidentirati, kartirati i zaštiti značajne vodne resurse
koji se nalaze u tim šumama. Nakon toga nužno je uspostaviti
organizirani monitoring fizikalnih, kemijskih i
bioloških obilježja voda u sklopu državne mreže (M i 1 ković
etal.,2003.).


er quality protection measures


vim tvarima (nitrati, pesticidi, organska otapala i teške
kovine). Sume mogu apsorbirati teške metale posebice u
zakiseljenim tlima ili tlima s malim sadržajem organske
tvari, te je nužno trajno postojanje šuma oko izvorišta
kao prirodnog pročistača voda. Program prostornog
uređenja Republike Hrvatske (NN 50/99) predvidio je
održivo gospodarenja vodama i upravljanja sustavom
vodoopskrbe, s posebnom pozornošću na zaštitu izvorišnih
zona, s ciljem očuvanja postojeće kvalitete voda.
Takvo očuvanje podrazumijeva zaštitu voda na prirodan
način, posebno u zonama izvorišta gdje šume mogu
imati odlučujuću ulogu.


Conclusions


terija, ukupnih ulja i aluminija u usporedbi s vodo


tocima u šumskim ekosustavima.


5.
Uspoređujući kakvoću vode u gospodarskim šumama
s onima u zaštićenom području, nisu utvrđene
značajne razlike. Samo su koncentracije cijanida bile
veće u vodotocima gospodarskih šuma, te se može
zaključiti kako gospodarenje šumama nema nepovoljan
učinak na kakvoću vode vodotoka.
6.
Stanje kakvoće voda na istraživanom području je
zadovoljavajuće. Ono je puno povoljnije od stanja
kakvoće voda izvan šuma. Veća odstupanja u pojedinim
pokazateljima kakvoće vode (hranjivim tvarima
i mikrobiološkim pokazateljima) utvrđena su
na području većih urbanih sredina i poljoprivrednih
površina (rijeka Orljava), te nešto manja na području
jezera u nacionalnom parku Plitvička jezera
zbog utjecaja intenzivnog turizma.
7.
Unatoč velikoj kakvoći vode vodotoka u šumskim
ekosustavima, na većini lokaliteta vodotoci su imali
vrijednosti cijanida za II. vrstu vode, stoje posljedica
velikog zračnog onečišćenja. To također znači da
bistre i čiste vode vodotoka brdskih šumskih ekosustava
nisu potpuno čiste i pogodne za piće.