DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 212 <-- 212 --> PDF |
I- Tikvić, D. Puntarić. Ž. Zečić, D. Ugarković, Z. Seletković: UTJECAJ BRDSKIH U tablici 5 prikazani su pokazatelji kakvoće vode vodotoka iz brdskih šumskih ekosustava i uspoređeni s podacima državne mreže za praćenje kakvoće vode u Hrvatskoj iz 2000. godine. Za usporedbu, uzeti su s lokaliteta koji su najbliži istraživanim vodotocima brdskih šumskih ekosustava. Prema tablici 5 vode na području Velebita najbolje su kakvoće prema svim pokazateljima, iako su prema Glavaču et al. (1985) bukove i bukovo-jelove šume Dinarskog gorja izložene jakom imisijskom onečišćenju. To su potvrdili u svojim istraživanjima Prpić (1987), Martinović et al. (1988), Seletković (1990), Komlenović et al. (1991), Mayer (1989), Vrbck et al. (1991, 2002. 2004) i dr. S obzirom na veliku šumovitost tog područja i veliku kakvoću vode može se zaključiti da su šumski ekosustavi prirodni pročišćivači vode. Na području Plitvica i Papuka vode su malo onečišćene i ne prelaze II. vrstu voda. Na mjernim postajama državne mreže koje su u pravilu u naseljima, utvrđeno je onečišćenje u vrijednostima za III. i Kakvoća vode u vodotocima Water quality of watercourses Kiselost vode potječe uglavnom od ugljične kiseline i organskih i mineralnih kiselina. Prirodne vode imaju pH približno od 6 do 8. Raspon pH vrijednosti istraživanih vodotoka i izvorišta bio je od 6,4 do 8,1. Električna vodljivost je proporcionalna količini otopljenih tvari u vodi. Kemijski čista voda ima malu električnu vodljivost, dok se s povećanjem sadržaja otopljenih minerala ona povećava. Prosječno najveće vrijednosti električne vodljivosti utvrđene su u vodotocima na području Plitvičkih jezera. Općenito su zabilježene veće vrijednosti električne vodljivosti vode u šumskim ekosustavima zaštićenih područja (nacionalni park) u odnosu na vodu iz gospodarskih šuma, dok nisu utvrđene razlike između vodotoka u šumi i izvan šume. Zasićenost kisikom posljedica je izostanka mikroorganizama u vodi. Minimalna zasićenost kisikom na istraživanim lokalitetima bila je 86 %, a minimalna količina otopljenog kisika 7,19 mg02/l. Kada se ti rezultati usporede sa rezultatima analiza voda na području Hrvatske (Hrvatske vode, 2002) uočava se znatno povoljnije stanje kakvoće vode u vodotocima šumskih ekosustava u odnosu na vodotoke u urbanim područjima. Od hranjivih tvari u značajnim količinama utvrđeni su samo nitrati. Nitrati su bitni za rast algi i mikroorganizama. Kada su te vrijednosti male, smanjen je razvoj tih organizama, a voda je prozirna i čista. Izostanak amonijaka, nitrita i fosfora pokazatelj je izostanka biološke aktivnosti, rasta algi i fitoplanktona te eutrofikacije, što utječe na veću bistroću vode u potocima. Izostanak hranjivih tvari u istraživanim potocima posljedica je neposredne blizine izvora, zasjene vodotoka krošnjama ŠUMSKIH EKOSUSTAVA ... Šumarski list SLIPLHMÜNT (2005). 202-218 V. vrstu vode (Hrvatske vode, 2002) te je razlika između kakvoće vode u naseljima i šumskim ekosustavima jasno uočljiva. U ovom su istraživanju obuhvaćena tri izvorišta na području Velebita (lokaliteti 1, 2 i 3). S obzirom na fizikalno- kemijske pokazatelje i režim kisika oni pripadaju I. vrsti vode. S obzirom na hranjive i organske tvari te mikrobiološke pokazatelje, izvorišta na području Velebita pripadaju I. vrsti vode uz iznimku izvorišta na lokalitetu Velebit 2 (šuma obične smreke) koji prema koncentraciji nitrata pripada II. vrsti vode. Prema koncentracijama flourida, aluminija i željeza (NN 78/98) izvorišta imaju I. vrstu vode, uz iznimku izvorišta Velebit 2 koji prema koncentracijama željeza ima II. vrstu voda. S obzirom na koncentracije cijanida izvorišta na Velebitu imaju II. vrstu voda. Prema većini parametara kakvoće vode izvorišta brdskih šumskih ekosustava bila su I. vrste vode (uz iznimku cijanida), što potvrđuje pozitivan utjecaj šumskih ekosustava na kakvoću vode. brdskih šumskih ekosustava in montane forest ecosystems drveća te izostanka ljudskog utjecaja. Koncentarcija nitrata na lokalitetu Velebit 4, (potok Tisovac, poljoprivredno i djelomično šumsko područje) bila je dva i pol puta veća od vrijednosti na lokalitetima Velebit 1 i 3 (izvor tog potoka u šumi bukve i jele). Nešto veće vrijednosti nitrata zabilježeni su u vodotocima izvan šume (rijeka Orljava i potok Tisovac). Prema Binkley et al. (1999) također su utvrđene nekoliko puta veće koncentracije nitrata u vodotocima poljoprivrednih područja u odnosu na vodotoke u šumskim područjima. Međutim gospodarenje šumama može utjecati na kakvoću vode u vodotocima brdskih područja. Rosen et al. (1996) istraživali su utjecaj gospodarenja šumama na kakvoću vode u vodotocima. Na jednom dijelu šumskog područja napravili su čistu sječu, a drugi dio šumskog područja bio je bez utjecaja (kontrola). Utvrdili su povećanu koncentraciju kalija (K+), amonijevih iona (NH4+), dušikovog okskida (N03"), organskog i ukupnog dušika u vodotocima šumskog područja gdje su provedeni gospodarski zahvati, dok su promjene u koncentracijama kalcija (Ca2"), magnezija (Mg2´), natrija (Na+), sulfata (S042~) i klora (Cl) bile manje izražene. Najveći negativni utjecaj čistih sječa odnosio se na ispiranje, uglavnom nitrata i fosfata u podzemne i površinske vode. Pesticidi koji se sve više upotrebljavaju u poljoprivredi nisu utvrđeni u istraživanim vodotocima. Razlog tomu je ekstezivna poljoprivredna proizvodnja u brdskim područjima Hrvatske. Povećena koncentracija bakterija u rijeci Orljavi ukazuje na onečišćenje voda izvan šumskih ekosustava u blizini naselja i prometni |