DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 21 <-- 21 --> PDF |
S. Matić. 1. Anić, M. Oršanić: UZGOJNI ZAHVATI U FUNKCIJI POBOLJŠANJA PROTUEROZIJSKE Šumarski list- SUPLEMENT (2005). 17-30 prorede imaju značajnu uzgojnu ulogu zbog uzgajanja glavne sastojinc, a ne zbog dobivanja ogrijeva. Opisuje prorede u mladim, srednjodobnim i starim lužnjakovim sastojinama. Petračić (1919) raspravlja o čišćenju i proredama u mladim razvojnim stadijima jasena i hrasta te o prirodnom izlučivanju stabala u debljinske i vrijednosne razrede. Balen (1929) u svojoj knjizi "O proredama" ističe: "Ako ne možemo ostaviti svojim nasljednicima velike zalihe zrelih šuma, moramo im ostaviti što bolje uzgojene mlade sastojine". Smatra daje praksa u proredama ispred teoretskih razmatranja. Problematika pomlađivanja uvijek je imala značajnu ulogu u povijesti gospodarenja šumama hrasta lužnjaka u Hrvatskoj. Tako je 1846. godine, na prvoj skupštini Hrvatsko-slavonskoga šumarskog društva, raspravljano o problemima pomlađivanja starih hrastika. Daje pomlađivanje hrasta bilo značajno pitanje jasno je iz napisaKozarca (1887, 1886). Istaknuo je kako prirodno pomlađivanje mora biti osnova uzgajanja šuma hrasta lužnjaka. U to doba su se doba upotrebljavale dvije metode prirodnoga pomlađivanja hrastika: 1. metoda "prebornih sječa´ s 10-15 godišnjom predzabranom 2. metoda "đovršnoga" sijeka s petogodišnjom predzabranom. Prva metoda uključivala je postupnu, ´prebornu" sječu svih vrsta drveća osim hrasta lužnjaka tijekom 10-15 godišnjega razdobljapredzabrane (razdoblje zabrane ugona stoke u šumu na žirenje i pašarenje) u kojem bi hrastovi naplodili pomladnu površinu. U stvari, bile su to nepotpune oplodne sječe (Matić 1996) s pripremnim i dovršnim sijekom, a pomladno razdoblje je trajalo 10-15 godina. Drugom metodom sastojina je bila u "predzabranC pet godina prije sječe. Kako su hrastovi toga doba često i obilno fruktificirali, nije bilo problema u dobrom naplođenju pomladne površine žirom. Nakon pojave ponika i pomlatka posjckla bi se stara sastojina. Bila je to primitivna metoda pomlađivanja u jednom sijeku, sa skraćenim pomladnim razdobljem od pet godina. Bez obzira na to, pomlađivanje je bilo prirodno, pod zastorom krošanja, jer je pomladna površina naplođena prije sječe. Ponik i pomladak razvijali su se pod zastorom krošanja starih stabala tijekom petogodišnjega pomladnoga (ujedno i naplodnoga) razdoblja. U slučaju slaboga uroda ili neobavljane njege dogodilo bi se da poljski jasen ili brijest potisnu hrast lužnjak, pa bi se stari hrastik pomladio kao jasenik, grabik ili brestik. Kasnijeje Petračić (1926) naveo kako se oplodne sječe lužnjakovih šuma trebaju izvoditi u dva sijeka s dužim pomladnim razdobljem. Istraživači pomlađivanja lužnjakovih šuma u Hrvatskoj (Matić 1996, 1984, Dekanić 1961, Starčević 1990, Đuričić 1986, Petračić 1926, Lončar 1949) slažu se kako je najbolje primijeniti metodu pomlađivanja pod zastorom krošanja, oplodnim sječama u dva do tri sjeka, s pomladnim razdobljem u rasponu 6-8 godina. Eventualnu umjetnu obnovu treba obavljati prema načelima prirodne obnove, što znači kako sjetvu žira, sadnju žira ili sadnju sadnica treba obavljati pod zastorom krošanja, prije dovršnoga sijeka. Iako su šumskouzgojni postupci u gospodarenju šumama hrasta lužnjaka potvrđeni dugogodišnjom praksom i znanstvenim istraživanjima, mogući su i problemi: 1. neizvođenje njege pomlatka i mladika s obzirom na intezitet radova i s obzirom na površinu sastojine 2. neizvođenje prve prorede u mladim sastojinama nakon kulminacije visinskoga prirasta ili nekoliko godina nakon zadnjega čišćenja 3. neizvođenje proreda u drugom i trećem dobnom razredu 4. održavanje sastojina gdje su sušenje i propadanje smanjili obrast, a posebice onih u kojima se posušio hrast lužnjak 5. izbjegavanje saniranja svih plješina većih od 0,1 ha nastalih zbog sušenja glavne vrste drveća 6. u sušenjem narušenim sastojinama nužno je intenzivnije izlučivati odsjeke, kako bi se pravovremeno prikazalo realno stanje po odsjecima i isto tako pravovremeno interveniralo nužnim uzgojnim zahvatom (Starčević 2004) 7. neusklađenost gustoće populacije divljači sa sastojinskim i stanišnim mogućnostima 8. forsiranje oplodnih sječa na velikim površinama. PREBORNE SUME Prebornu šumu mnogi smatraju idealnim gospodarskim oblikom šume koji najbolje ispunjava općekorisne funkcije uključujući protuerozijsku i vodozaštitnu. S tog bi gledišta preborna struktura bila poželjna u svim vrstama šumskih sastojina. Međutim, problem je u činjenici što se preborna struktura u punom obliku može ostvariti redovitim prebornim gospodarenjem samo u onim šumama u kojima je glavna vrsta drveća obična jela. - Selection forests Neki prebornu šumu pogrešno smatraju "najprirodnijom" šumom, po izgledu najbližu prašumi. Međutim, treba se prisjetiti kako je preborna faza prašume samo jedno od razdoblja koje se pojavljuje u njezinu životnom ciklusu. Preborna šuma ne može se identificirati s prašumom, jer je ona proizvod prirode i prebornoga gospodarenja. U tom smislu treba istaći kako je preborna šuma prirodna šuma jer nastaje prirodnim pomlađi |