DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 209 <-- 209 --> PDF |
I. Tikvić, D. Punlarić, Ž. Zečić, D. Ugarković, Z. Seletković: UTJECAJ BRDSKIH ŠUMSKIH EKOSUSTAVA Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 202-218 (grafikon 2). Kemijska potrošnja kisika (KPK) bila je Veće vrijednosti KPK pokazatelj su povećane količine podjednaka u svim vodotocima, osim uzorka iz rijeke teško razgradivih organskih tvari u vodi. Za područje Orljave gdje je utvrđena do 30 puta veća vrijednost Velebita nisu izmjereni pokazatelji režima kisika. KPK u odnosu na druge lokalitete na Papuku (tablica 2). HRANJIVE I ORGANSKE TVARI I MIKROBIOLOŠKI POKAZATELJI KAKVOĆE VODE VODOTOKA NUTRITIVE AND ORGANIC MATTER AND MICROBIOLOGICAL INDICATORS OF WATER QUALITY IN WATERCOURSES Nitrati su jedine hranjive tvari utvrđene u uzorcima imali vodu I. vrste (tablica 3). Nisu utvrđene razlike izvode iz vodotoka. Prema sadržaju nitrata većina vodo- medu zaštićenog područja i gospodarskih šuma, kao ni toka bili su II. vrste, osim lokaliteta Velebit 1 i 3 koji su između vodotoka u šumi i izvan šume. Tablica 3. Koncentracije hranjivih i organskih tvari, te broj bakterija u uzorcima vode iz vodotoka brdskih područja Hrvatske 2004. godine Table 3 Nutrient and organic matter content, and the number of bacteria in water samples from watercourses in montane Croatia in 2004 Lokalitet Nitrati mg N/l Aerob, bakt. broj Mineral, ulja u.g/1 Ukupna ulja u.g/1 Locality Nitrates mg N/l Aerob, bact. No Mineral oils fj.g/1 Total oils fig/l 1 1,5 52 12 74 Papuk 2 3 1,3 0,9 25 860 143 31 16 289 42 4 1,1 101 19 276 1 1,1 74 18 51 Plitvice 2 3 1,2 1,0 32 56 18 17 51 48 4 1,0 121 18 45 1 0,4 263 13 60 Velebit 2 3 0,9 0,4 320 189 7 10 45 66 4 1,0 668 21 128 \ 0-´b k ^ % ´ t-^(r- ^t-re« ,e> ,^ «Ö* v^° *> *^° v^° \^ \L> >.L> \^ <(& ^ <^ ^^ ^ ^ ^ Mineralna ulja (U.g/1) - Mineral oils I. vrsta -species Grafikon 4. Mineralna ulja u vodi vodotoka brdskog područja Hrvatske 2004. godine Graph. 4 Mineral oils in the watercourses of montane Croatia in 2004 Zastupljenost aerobnih bakterija prosječno je bila ke Orljave (Papuk 2), gdje je utvrđena do 250 puta veća najmanja na Plitvičkim jezerima, nešto veća na Papuku, brojnost aerobnih bakterija u odnosu na ostale vodotodok je najveća utvrđena na Velebitu. Sve vrijednosti aeke. Nisu utvrđene razlike između zaštićenog područja i robnih bakterija bile su unutar I. vrste vode, izuzev rijegospodarskih šuma, dok je utvrđena značajno veća broj |