DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 205 <-- 205 --> PDF |
I. Tikvić, D. Puntarić, Ž. Zečić, D. Ugarković, Z. Sclclković: UTJECAJ BRDSKIH ŠUMSKIH EKOSUSTAVA ... Šumarski list - SUPLEMhNT (2005), 202-218 nijim ekosustavima na Zemlji, a to potvrđuju očuvana tla brdskih i planinskih područja gdje su se održale prirodne šume, zatim bistre i čiste vode vodotoka unatoč značajnom zračnom onečišćenju i drugim nepovoljnim čimbenicima. Oborine prolazeći kroz krošnje šumskog drveća, listinac i šumsko tlo prirodno se pročišćuju i dolaze u podzemne slojeve kao pitka voda. Drveće i grmlje utječu na zadržavanje oborina, procjedivanje, otjecanje i poniranje vode, eroziju tla, filtriranje i pročišćavanje vode (Tikvić iSeletković, 2003). Taj je utjecaj ovisan o određenim ekološkim, ali i biološkim čimbenicima. Od ekoloških čimbenika najvažniji su reljef, matična podloga, tlo i klima, a od bioloških čimbenika vrste drveća, struktura šumskog ekosustava i antropogeni utjecaji. Izvori, potoci, podzemni i površinski vodotoci značajno ovise o stanju šumskih ekosustava koji ih okružuju. Prirodne ili umjetne promjene stanja šumskih ekosustava mogu izazvati promjene hidroloških procesa i kemizma vodotoka (Bäumler iZech, 1999). Prema Galleru (1975; Starčević, 2000) šuma može zadržati i pročistiti oko 2000 m vode po ha godišnje. S obzirom na veliku površinu šuma u Hrvatskoj, svake se godine u šumskim ekosustavima pročisti velika količina vode. Međutim, poznato je kako su svi ekosustavi izloženi kontinuiranom i sve većem onečišćenju, što se odražava i na kakvoću vode u šumskim ekosustavima. Štetan utjecaj onečišćenja zraka i oborina na šumsko drveće, tlo, vodu i zdravlje ljudi utvrdili su brojni istraživači (Filipan etal., 1996). Prpić etal. (1994) utvr dili su opterećenost šuma i poljoprivrednih površina olovom. Prema tim autorima šumska tla su nekoliko puta više onečišćena olovom od poljoprivrednih tala, stoje posljedica strukture šume odnosno funkcije pročišćavanja voda. Međutim Binkey et al. (1999) su u vodotocima poljoprivrednih područja SAD-a utvrdili do devet puta veće koncentracije nitrata i fosfata u odnosu na vodotoke u šumskim područjima. Unatoč sve većem pritisku onečišćenja na šume, vode brdskih i planinskih vodotoka Hrvatske još su uvijek čiste i bistre, zahvaljujući ponajprije pozitivnom utjecaju šumskih ekosustava. Međutim i gospodarenjem šumama utječe se na hidrološke procese u šumama. Pravilnim gospodarenjem šumama podržava se optimalno stanje šumskih ekosustava i osiguravaju gospodarske i druge funkcije šuma. Gospodarskim utjecajima kratkotrajno se remeti hidrološka funkcija šuma, ali se ona kod proreda i oplodnih sječa ponovno uspostavlja u razdoblju od nekoliko godina (Rosen etal. 1996,Bäumler iZech, 1999). Prema A n d e r s s o n et al. (2000) problem kakvoće vode u šumama jedan je od najvažnijih prioriteta istraživanja šumskih ekosustava. Međutim, još uvijek nije istraženo kakav je utjecaj pojedinih vrsta drveća, tipova tala, različitih matičnih podloga i čovjeka na kakvoću vode u vodotocima šumskih ekosustava. U ovom su radu analizirane vode vodotoka brdskih područja Hrvatske i procijenjen utjecaj različitih šumskih ekosustava na kakvoću vode vodotoka. PODRUČJE I METODE ISTRAŽIVANJA - Research area and methods U raduje istraživana kakvoća vode vodotoka na području Papuka, Nacionalnog parka Plitvička jezera i Velebita. Na području Papuka uzeti su uzorci iz potoka Brzaja i Dubočanka, te iz rijeke Orljave. Na području Plitvičkih jezera uzorkovano je iz potoka Sušanj i Rječica, a na području Velebita iz tri izvora i potoka Tisovac. U tablici 1 su prikazana osnovna obilježja istraživanog područja. Uzorkovanje i analiza pojedinih skupina pokazatelja općeg ekološkog stanja vode (fizikalno-kemijski pokazatelji, režim kisika, hranjive tvari, mikrobiološki i biološki pokazatelji), te uvjeta korištenja vode (metali, organski spojevi i radioaktivnost) napravljeni su prema hrvatskim normama u Zavodu za javno zdravstvo grada Zagreba. Fizikalno kemijski pokazatelji (pH i električna vodljivost), te otopljeni kisik utvrđeni su elektrometrijskom analizom, dok je kemijska potreba kisika (KPK) utvrđena titracijom kalijevim permanganatom. Hranjive tvari (nitrati i nitriti) utvrđeni su spektrofotometrijski, a metali clektrokemijskom metodom. Od organskih spojeva, mineralna ulja su utvrđena infracrvenom spektroskopijom, dok su fenoli, lindan, poliklorirani bifenili (PCB) i DDT utvrđeni spektroskopijom i plinskom kro- Slika 1. Položaj lokaliteta uzorkovanja vode iz vodotoka u brdskim šumskim ekosustavima Hrvatske 2004. godine Figure l Position of water sampling sites from watercourses in montane forest ecosystems of Croatia in 2004 |