DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 200     <-- 200 -->        PDF

M. Jancček: UPORABA METODE CN-KRIVULJA ZA PROCJENU UTJECAJA SUMA .
Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 195-201
uv


.´$


7
7
/ ,
/


yu


/


80


/ /


/
/


/U


/
/
r


/


60


03
/


"S
f


.2, §


/ Y


DU
´


/ /


/


J2^
/ / &


40


CQ /
/


JU
/ s ~7


/


/ s


20
/ /
/ /
1U


/ /


*r
^


A ^


0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100


Broj krivulje otjecanja (CN) za IPS II


Runoff curve number (CN) for IPS II


Slika 3. Utjecaj sadržaja vode u tlu (IPS - suho tlo, IPS II - srednje zasićeno tolo, IPS III zasićeno
tlo) na promjenu u broju krivulje otjecanja (CN)


Figure 3 The influence of water content in the soil (IPS-city soil, IPS II -medium-satura-ted
soil, IPS III -saturated soil) on a change in the runoff curve number (CN)


Gornji grafikon ilustrira utjecaj zasićenosti na proputa
više, toliko je puta propusnije tlo. Ova činjenica
mjene vrijednosti brojeva krivulja otjecanja CN, npr. bila je iznenađenje tijekom zadnje poplave u Češkoj,
CN = 30 će se smanjiti na CN = 15 na suhim tlima, a kada su iznimno velike količine vode istekle iz šumpovećati
će se na CN = 50 na natopljenim tlima. skih kompleksa, jer je tlo bilo natopljeno prethodnim


Slika 4 prikazuje utjecaj promjena u krivuljama velikim kišama.
otjecanja CN, te opisuje hidrološke karakteristike šumskih
zemljišta na početku površinskog otjecanja.


Grafikon prikazuje količine oborina na početku
površinskog otjecanja. Ako je, npr. CN = 30, količina
oborina mora prelaziti 120 mm (da bi uzrokovala
površinsko otjecnaje), dok je ono samo 10 mm pri CN
= 80. On također određuje kapacitet tla i pokrova za
zadržavanje vode pri danim hidrološkim karakteristikama
opisanim brojevima krivulja otjecanja CN.


Iako šuma može obično prihvatiti 4-5 puta veću
količinu vode nego ista površina bez vegetacije, potrebno
je uzeti u obzir da nakon prethodnih kiša pri punoj
zasićenosti tla izravno se otjecanje iz šume povećava
više puta nego s površine bez vegetacije: koliko