DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 20 <-- 20 --> PDF |
S. Malić. I. Anić. M. Oršanic: UZGOJNI ZAHVATI U FUNKCIJI POBOLJŠANJA korištenje šuma i šumskih zemljišta na način i u takvoj mjeri da se održava njihova biološka raznolikost, produktivnost, sposobnost obnavljanja, vitalnost i potencijal ispunjenje, sada i u budućnosti, bitnih gospodarskih, ekoloških i socijalnih funkcija na lokalnoj i globalnoj razini, a da to ne šteti drugim ekosustavima. Ovaj redoslijed nije slučajan. Na prvome su mjestu ciljevi koji se odnose na stabilnost šumskih ekosustava te ispunjenje općekorisnih funkcija šuma. Općekorisne funkcije šuma dijele se na društvene ili socijalne i ekološke ili zaštitne (Prpić 1992). Protucrozijska i vodozaštitna funkcija šume spadaju u skupinu ekoloških ili zaštitnih funkcija. O toj problematici u nas postoji opsežna znanstvena literatura, posebice kada je riječ o biološkoj sanaciji erozije i protuerozijskoj funkciji biljnoga pokrova: Topic i dr. (2005), Topic (2001, 1996, 1995), Komlenović i dr. (1992), Vidaković i dr. (1984). Prpić (1992) navodi kako ispunjenje protuerozijske funkcije ovisi o obliku reljefa, izloženosti, tlu i oborini. Za utjecaj šume na vodozaštitu ističe kako ovisi o staništu i šumskoj sastojini. Značajnu ulogu imaju u tome reljef, geološka podloga, tlo, vrste drveća koje čine sastojinu, dob sastojine i sklop krošanja. Proizilazi kako je struktura šumske sastojine jedan od značajnih čimbenika koji utječe na ispunjenje protuerozijske i vodozaštitne funkcije šuma. Struktura šumske sastojine rezultat je uzgojnih zahvata. Uzgojni zahvati imaju za cilj oblikovati i održavati strukturu šumske sastojine u skladu sa šumskouzgojnim svojstvima vrsta drveća koje tvore sastojinu, značajkama staništa i ciljevima gospodarenja. Ako uzgojnim zahvatima oblikujemo i održavamo strukturu šumske sastojine onda uz njihovu pomoć možemo utjecati na protuerozijsku i vodozaštitnu funkciju šumske sastojine. Dvije su glavne grupe uzgojnih zahvata: njega šuma i pomlađivanje šuma. Njega šuma ima zadaću utjecati na šumsku sastojinu i njezino stanište kako bi se održavali u optimalnom strukturnom stanju koje osigurava stabilnost, raznolikost, produktivnost i mogućnost ŠUME HRASTA LUŽNJAKA S njegom sastojina u hrvatskom šumarstvu počelo se vrlo rano. Postupci njege šuma obavljali su se sukladno pojedinim razvojnim stadijima, usporedno s obnovom prašumskih sastojina i rastom prve generacije gospodarskih šumskih sastojina. O njezi šuma, a posebno njezi šuma hrasta lužnjaka, u Hrvatskoj se počelo pisati krajem 19. stoljeća, nedugo nakon objavljivanja prvih članaka iz područja obnove šuma. Tako je već 1878. Pauzin objavio članak o istraživanju proreda u mladim sastojinama. Hankonyi ROTUEROZIJSKR ... Šumarski list SL´PU-.MLNT (2005). 17-30 prirodnoga pomlađivanja. Takvo stanje u šumskom ekosustavu treba održavati trajno, bez obzira je li riječ o sastojini regularne ili preborne šume. Sposobnost prirodne obnove njegovanih sastojina sljedeći je logičan korak njihova uzgajanja, koji osigurava potrajnost uz uvjet stručno provedenih zahvata obnove. Nijedan od ciljeva gospodarenja šumama nije dar prirode i ne može se postići ako se sastojina prepusti isključivo spontanim prirodnim procesima. Ciljevi se postižu ako se sastojina njeguje. Njegom usmjeravamo razvoj sastojine sukladno prirodnim zakonitostima optimalno koristeći stanišne uvjete, biološka svojstva i ekološke zahtjeve vrsta koje njegujemo. Pomlađivanje šuma je zamjena dviju generacija šumskih sastojina ili zamjena zreloga stabla mladim stablom. To je najosjetljiviji i najsloženiji proces u životu šume. Mora se obaviti bez šoka za šumsko stanište, primjenom metoda pomlađivanja pod zastorom krošanja. Naime, metode pomlađivanja pod zastorom krošanja omogućuju izmjenu generacija uz minimalan šok za šumsko stanište, posebice šumsko tlo. Uz stvaranje nove generacije, obveza je tijekom pomlađivanja sačuvati šumsko tlo od nepovoljnih utjecaja koji mogu izazvati degradacijske procese. Prema Varallyayu (1998) to su erozija tla vodom i vjetrom, zakiseljavanjc, salinizacija, alkalizacija, fizička degradacija (zbijanje, razbijanje strukture i si.), promjene u režimu vlaženja (pad razine podzemnih voda, zamočvarenje, isušenje), biološka degradacija (opadanje spektra vrsta i njihove biološke aktivnosti), nepoželjne promjene u biogeokemijskom kruženju i hranidbenom statusu, zagađenost tla toksičnim tvarima, pad adsorpcijskog kapaciteta, zakorovljenost prizemnim rašćem, invazivnim vrstama drveća (bagrem) i grmlja (amorfa). Cilj je ovoga članka ukazati na neke specifičnosti uzgojnih postupaka njege i pomlađivanja kojima se može utjecati na poboljšanje protuerozijske i vodozaštitne funkcije šuma. Pri tome ćemo se posebno osvrnuti na neke od metoda koje su se upotrebljavale tijekom povijesti uzgajanja šuma u nas. Analizirat ćemo primjere šuma hrasta lužnjaka, prebornih šuma i šuma mediteranskoga područja Hrvatske. - Forests of pedunculate oak (1890) piše o njezi hrastovih šuma čišćenjem odnosno uklanjanjem grmlja, topola, vrba i drugih vrsta. Kozarac (1897) opisuje njegu mladih hrastovih sastojina u razvojnim stadijima pomlatka i mladika. Navodi kako je to bilo prvo čišćenje u državnim šumama Slavonije. Godine 1898. Partaš piše da se slaže s Kozarčevim postavkama o njezi hrastika i ističe da je mlade hrastove sastojine nužno više puta čistiti, a kad odrastu treba obavljati višekratne slabe prorede. Godine 1915.Zezulka piše o proredama posavskih hrastika. Po njemu niske |