DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 199     <-- 199 -->        PDF

M. Janeček: UPORABA METODE CN-KRIVULJA ZA PROCJENU UTJECAJA ŠUMA . Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 195-201
100


120


100
90


80


Fl?


E


80


H


60


s Y


70


a


40


60
20


50


40


20 40 60 80 100 120


Zbroj oborina (mm)


Precipitation sum (mm)
Slika 2. Odnos izravne dubine otjecanja (Hr) s količinom oborina (Hp) i brojevima krivulje otjecanja (CN)


Figure 2 The relationship of direct runoff depth (Hr) with precipitation amount (HJ and runoff


curve numbers (CN)


Gornji odnosi temelje se na pretpostavci daje omjer
volumena otjecanja i količine bujica izazvanih kišom
jednak omjeru volumena intercepcije za vrijeme otjecanja
s potencijalnim volumenom, kojega bi prihvatilo tlo
i pokrov.


Otjecanje obično dolazi nakon neke akumulacije ili
kiše, što znači nakon početnog gubitka koji je zbroj intercepcije,
infiltracije i površinske akumulacije procijenjene
na količinu od 20 % potencijalne retencije
(prema pokusnim mjerenjima).


Ova jednadžba izvedena je iz gore navedenih odnosa:


(Hp-0.2A)2
H [mm] Hp > 0.2A
(H+0.SA)


gdje su Hr = izravno otjecanje (mm)
Hp = količina bujice od kiše, obično
maksimalno tijekom 24 sata (mm)
A = potencijalna retencija (mm) izražena
brojem krivulje kao


1000


A = 25.4


C7V-10


Osim hidroloških osobina tla i sustava uporabe zemljišta,
otjecanje ima posebnu vezu sa sadržajem vlage u
tlu. Tri su situacije primijenjene u metodi CN: tlo je jako
suho ili srednje natopljeno, ili prekomjerno natopljeno
s vodom u odnosu na pojavu prethodne kiše.


Kao što je dokumentirano grafikonom odnosa između
brojeva krivulja otjecanja CN i hidroloških grupa
tala, razred hidroloških uvjeta šume i stupanj zasićenosti
tla, djelovanje šume na smanjenje površinskog
otjecanja i na eroziju može biti značajno drukčije (Janeček
-2002).