DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 179 <-- 179 --> PDF |
D. Vibck. 1. Pilaš. T. Dubravac: PRAĆhNJF. KVALITETE VODF. U SUMI HRAS" tablice 11 na grabu i na kišomjeru otvorenome negativan rezultat (označeno žutom bojom). Isto je tako negativna ionska razlika na otvorenome prostoru kod ploha br. 15 i 36. Vrlo su važni podaci za lizimetre na dubini od 10 i 100 cm. Utjecaj zakiseljavanja vidljiv je u uzorcima iz lizimetara na dubini od 10 cm (plohe br. 6 - Čazma, 23 - Šiljakovina i 36 - Kupčina). U tlima na tim područjima došlo je do negative ionske razlike, tj. do procesa zakiseljavanja tla koji još nije dospio daleko u dubinu. U dubinskim lizimetrima (L100) vidljivo je kako su prevladali kationi nad anionima i tla još imaju dobru pufersku moć. ZAKLJUČCI Prema podacima mjerenja padalina, u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba izmjerena je prosječno manja količina tekućine u mm pod zastorom krošanja nego na otvorenome prostoru. Za područje Česme količina izmjerenih padalina pod krošnjom je 81,17 % u odnosu na kontrolu, u području Pokupskog i Šiljakovine količina iznosi 89,12 % od kontrole, a u području Rcpaša 80,22 % od kontrole. Intercepcija iznosi, prema mjerenjima u 1997. godini, približno 10,9-19,8 % u starijoj šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba na području sjeverozapadne Hrvatske. Rezultati analiza kationa i aniona ukazuju kako nije dovoljno mjeriti samo koncentraciju pojedinih elemenata u otopini, već količinu treba svesti na g/m2 ili kgha ´ kako bi se dobio uvid u količinu taloženja i ispiranja u nekom šumskom ekosustavu. Prema statističkoj obradi, najviše klora nađeno je u lizimetrima na 10 i 100 cm i to u predjelu Pokupskog bazena i Šiljakovine. Iza tog područja sijedi Česma, a zatim Rcpaš. Najviše S04-S dospjelo je u lizimetre na 10 cm dubine na svim područjima, a najviše u Repašu, zatim Česmi i Pokupskom. Povećanje sumpora također je u lizimetrima na 100 cm dubine u predjelu Pokupskog i Česme, dok je kod Repaša manje. Povećanje NOrN najveće je u lizimetrima na dubini od 10 cm na područjima Česme i Pokupskog, a kontrole kod Rcpaša. Nešto manje povećanje je u lizimetrima na 100 cm i uzorcima ispod krošanja. To se povećanje pretežito odnosi na nitrate, jer se oni ispiru iz tla u podzemne vode. LITERATURA Brechtel, H. M., 1. Vukorep, 1991: Emisijsko opterećenje šumskih ekosistema i neke posljedice na primjeru SR Njemačke. Akademija nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja, knjiga XCV1II, Odjeljenje prirodnih nauka, knjiga 15: 117-131, Sarajevo. LUŽNJAKA ... Šumarski list -SUPLEMENT (2005). 165-1X5 Unatoč još dobroj funkciji i neutraliziranju kiselina u tlu, moramo se upitati koliko to već šteti finom sitnom korijenju i prizemnom rašću u šumi. Promjene su evidentne. Područje hrasta lužnjaka i običnoga graba u sjeverozapadnoj Hrvatskoj je u trendu zakiseljavanja površinskih slojeva tala, jer su, prema nekim navodima iz literature, opterećenja iznad dopuštenih granica. Bez ovakvih višegodišnjih detaljnih mjerenja lizimetrijskom metodom moguće je djelomično procijeniti daljnji trend taloženja tvari i stanje naših šumskih ekosustava. Conclusions Sadržaj natrija i klora najviše je povećan u području Pokupsko-Šiljakovina, i to u lizimetru na dubini od 100 cm. To je povećanje višestruko u odnosu na sva ostala mjerna mjesta i plohe. Kalija prosječno ima najviše u Česmi u lizimetrima na 10 cm dubine, nešto manje u predjelu Pokupskog i Repaša. U Repašu ima najviše kalija na kontrolnome mjernom mjestu 1 u uzorcima ispod krošanja stabala. Kalcija je prosječno najviše nađeno u području Česme, u lizimetrima na 100 cm dubine, što se može objaasniti povećanom količinom CaCCK, u dubljim slojevima profila tla. Sadržaj magnezija najviše je nađen u Česmi, u lizimetrima na dubini od 100 cm, a zatim na dubini od 10 cm. Nešto manje povećanje je u Pokupskom-Šiljakovi, dok je u Repašu to povećanje registrirano na kontroli i u šumi. Prema izračunatoj ionskoj razlici u %, najlošiji puferni kapacitet tala ima područje Pokupskog bazena sa Šiljakovinom, a zatim sliv Česme. U tim područjima došlo je do proboja kiselina u lizimetrima na dubini od 10 cm, a isto tako negativni predznak imaju i mjerna mjesta ispod krošanja stabala i na kontrolnome mjernom mjestu. Područje Repaša nema negativne ionske razlike u lizimetrima te su prema dovoljno puferno aktivna kako bi mogla neutralizirati kiseline koje se talože suhim i mokrim taloženjem u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba. - References Dekani ć, I., 1962: Utjecaj podzemne vode na prido lazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim nizinskim šumama kod Lipovljana. Glas. šum. pokuse 15: 5-118, Zagreb. DE Vries, W., J. M. Leeters, 1994: Effects of acid deposition on 150 forest stands in the Nether |