DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 179     <-- 179 -->        PDF

D. Vibck. 1. Pilaš. T. Dubravac: PRAĆhNJF. KVALITETE VODF. U SUMI HRAS"
tablice 11 na grabu i na kišomjeru otvorenome negativan
rezultat (označeno žutom bojom). Isto je tako negativna
ionska razlika na otvorenome prostoru kod
ploha br. 15 i 36. Vrlo su važni podaci za lizimetre na
dubini od 10 i 100 cm. Utjecaj zakiseljavanja vidljiv je
u uzorcima iz lizimetara na dubini od 10 cm (plohe br.
6 - Čazma, 23 - Šiljakovina i 36 - Kupčina). U tlima
na tim područjima došlo je do negative ionske razlike,
tj. do procesa zakiseljavanja tla koji još nije dospio daleko
u dubinu. U dubinskim lizimetrima (L100) vidljivo
je kako su prevladali kationi nad anionima i tla još imaju
dobru pufersku moć.


ZAKLJUČCI


Prema podacima mjerenja padalina, u šumi hrasta
lužnjaka i običnoga graba izmjerena je prosječno manja
količina tekućine u mm pod zastorom krošanja nego
na otvorenome prostoru. Za područje Česme količina
izmjerenih padalina pod krošnjom je 81,17 % u
odnosu na kontrolu, u području Pokupskog i Šiljakovine
količina iznosi 89,12 % od kontrole, a u području
Rcpaša 80,22 % od kontrole. Intercepcija iznosi, prema
mjerenjima u 1997. godini, približno 10,9-19,8 % u
starijoj šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba na području
sjeverozapadne Hrvatske.


Rezultati analiza kationa i aniona ukazuju kako nije
dovoljno mjeriti samo koncentraciju pojedinih elemenata
u otopini, već količinu treba svesti na g/m2 ili
kgha ´ kako bi se dobio uvid u količinu taloženja i ispiranja
u nekom šumskom ekosustavu.


Prema statističkoj obradi, najviše klora nađeno je u
lizimetrima na 10 i 100 cm i to u predjelu Pokupskog
bazena i Šiljakovine. Iza tog područja sijedi Česma, a
zatim Rcpaš.


Najviše S04-S dospjelo je u lizimetre na 10 cm dubine
na svim područjima, a najviše u Repašu, zatim
Česmi i Pokupskom. Povećanje sumpora također je u
lizimetrima na 100 cm dubine u predjelu Pokupskog i
Česme, dok je kod Repaša manje.


Povećanje NOrN najveće je u lizimetrima na dubini
od 10 cm na područjima Česme i Pokupskog, a kontrole
kod Rcpaša. Nešto manje povećanje je u lizimetrima
na 100 cm i uzorcima ispod krošanja. To se povećanje
pretežito odnosi na nitrate, jer se oni ispiru iz tla
u podzemne vode.


LITERATURA
Brechtel, H. M., 1. Vukorep, 1991: Emisijsko
opterećenje šumskih ekosistema i neke posljedice
na primjeru SR Njemačke. Akademija nauka i
umjetnosti Bosne i Hercegovine, Posebna izdanja,
knjiga XCV1II, Odjeljenje prirodnih nauka,
knjiga 15: 117-131, Sarajevo.


LUŽNJAKA ... Šumarski list -SUPLEMENT (2005). 165-1X5


Unatoč još dobroj funkciji i neutraliziranju kiselina
u tlu, moramo se upitati koliko to već šteti finom sitnom
korijenju i prizemnom rašću u šumi. Promjene su
evidentne. Područje hrasta lužnjaka i običnoga graba u
sjeverozapadnoj Hrvatskoj je u trendu zakiseljavanja
površinskih slojeva tala, jer su, prema nekim navodima
iz literature, opterećenja iznad dopuštenih granica.


Bez ovakvih višegodišnjih detaljnih mjerenja lizimetrijskom
metodom moguće je djelomično procijeniti
daljnji trend taloženja tvari i stanje naših šumskih
ekosustava.


Conclusions


Sadržaj natrija i klora najviše je povećan u području
Pokupsko-Šiljakovina, i to u lizimetru na dubini od
100 cm. To je povećanje višestruko u odnosu na sva ostala
mjerna mjesta i plohe.


Kalija prosječno ima najviše u Česmi u lizimetrima
na 10 cm dubine, nešto manje u predjelu Pokupskog i
Repaša. U Repašu ima najviše kalija na kontrolnome
mjernom mjestu 1 u uzorcima ispod krošanja stabala.


Kalcija je prosječno najviše nađeno u području Česme,
u lizimetrima na 100 cm dubine, što se može objaasniti
povećanom količinom CaCCK, u dubljim slojevima
profila tla.


Sadržaj magnezija najviše je nađen u Česmi, u lizimetrima
na dubini od 100 cm, a zatim na dubini od
10 cm. Nešto manje povećanje je u Pokupskom-Šiljakovi,
dok je u Repašu to povećanje registrirano na kontroli
i u šumi.


Prema izračunatoj ionskoj razlici u %, najlošiji puferni
kapacitet tala ima područje Pokupskog bazena sa
Šiljakovinom, a zatim sliv Česme. U tim područjima
došlo je do proboja kiselina u lizimetrima na dubini od
10 cm, a isto tako negativni predznak imaju i mjerna
mjesta ispod krošanja stabala i na kontrolnome mjernom
mjestu. Područje Repaša nema negativne ionske
razlike u lizimetrima te su prema dovoljno puferno aktivna
kako bi mogla neutralizirati kiseline koje se talože
suhim i mokrim taloženjem u zajednici hrasta lužnjaka
i običnoga graba.


- References
Dekani ć, I., 1962: Utjecaj podzemne vode na prido


lazak i uspijevanje šumskog drveća u posavskim


nizinskim šumama kod Lipovljana. Glas. šum.


pokuse 15: 5-118, Zagreb.


DE Vries, W., J. M. Leeters, 1994: Effects of acid


deposition on 150 forest stands in the Nether