DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 178     <-- 178 -->        PDF

B. Vrbek, I. Pilaš, T. Dubravac: PRAĆENJE KVALITETE VODE U ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA ... Šumarski list SUPLEMENT (2005), 165-185
području Zavižana na Velebitu i najviše 50,2 kgha"1 na stoje puno više od kritičnih opterećenja za dušik. U tapodručju
Lividrage. Podaci za ukupni dušik još su veći. blici 13 pregledno su prikazane količine sumpora i duTako
je u nizini izmjerena količina od 15,2 kgha"1, na šika na raznim područjima u Europi u odnosu na sjevepodručju
Medvednice 27,0 kgha"1, na Zavižanu oko rozapadnu Hrvatsku u šumi hrasta lužnjaka i običnoga


26,0 kgha"´, a na području Lividrage čak 74,2 kgha"1, graba.


Tablica 12. Ukupno taloženje sumpora i dušika, prema raznim autorima u odnosu na podatke za šumu hrasta lužnjaka
i običnoga graba na istraživanom području


Table 12 Total sulphur and nitrogen depositions, according to different authors, in relation to data for the forest
of pedunculate oak and common hornbeam in the study area


Ukupna količina S04-S Ukupna količina NOx


Izvor podataka Ocjena unosa


Total S04-S quantity Total NOx quantity


Source of data Input assesment


kgha"
Povećan unos


Nguyen er. al. (1990) 28,5-48,5 20,1 -28,8


Increased input


Vrlo povećan unos


Simončić (1996) 60,4 - 98,6 33,5-45,1


Significantly increased input


Povećan do vrlo povećan unos


Vrbek-Pilaš(2001) 13,6-50,2 15,2-74,2


Increased to sign, increased input


Povećan unos


Komlenović (1997) 19,9-23,8-24,4-27,9


Increased input


Povećan unos


Führer (1993) 16,0 12,5


Increased input


Povećan unos


Smidt(1993) 7,0- 15,0 7,0- 17,5


Increased input


Šumska zajednica lužnjaka i graba Mali unos S0 4
u sjeverozapadnoj Hrvatskoj Low input qfS04


4,73 (+ 44%) 16,77 (+44%)


Forests community of pedunculate oak Povećan unos NOx
and hornbeam in north-western Croatia Increased input of NOx


Uspoređujući podatke vidljivo je kako je smanjeno ra (Cl) iznosi od 4,015 do 13,83 kgha"´, za sumpor 40 do
taloženje sumpora u nizinskim šumskim ekosustavima 76 kgha"´ te za dušikove spojeve 2,7-9,1 kgha"´.
hrasta lužnjaka i običnoga graba u odnosu na ostala po


Na kontrolnim kišomjerima u mjerenjima ukupna


dručja u Hrvatskoj i u susjednim državama. Povećan je


količina za Cl iznosi 4,80 kgha"´, a uzorci ispod krošnje


unos NH4-N i N03-N, dakle dušika. U tablici je za šumu


drveća imaju ukupnu vrijednost 6,95 kgha"´. Isto takvo


hrasta lužnjaka i običnoga graba dodano još 44 %, jer


povećanje , kako se vidi iz tablice 5-9, imaju i ostale


tolika je razlika padalina za cijelu godinu, pošto se pra


tvari. Ovisno o starosti sastojine mijenja se i količina


ćenje odvijalo tijekom vegetacijskog razdoblja. Prema


tvari u tekućinama sakupljenim u krošnjama stabala i


podacima iz literature zimi taloženje može iznositi više


slivenim niz deblo. Mlade sastojine puno su ugroženije


nego ljeti. Visok sadržaj dušika znači i njegovu veću op


depozicijama od starijih, ali to je povezano i s količi


skrbu. Stabla imaju bujniji rast, drveće postaje osjetlji


nom tekućine. Starije sastojine imaju manje slijevanja


vije na vjetar koji ga izvaljuje, lome se krošnje i po


niz deblo nego mlađe. Kod ovoga se mora uzeti u obzir


većana jc podložnost napadu gljiva i štetnika.


i činjenica kako ukupne topive taložne tvari u prosjeku


U lizimetrima je nađena najveća količina iona u


čine 38 % ukupne taložne prašine.


kgha"1 osim za nitrate i amonijak dok je kalija bilo ma


Lizimetrijska mjerenja postavljena su kako bi se


nje. Količine u kgha"´, za Ca, Mg i Na su za očekivati,


ustanovila puferska sposobnost tla (u ovom slučaju pse


jer je proces ispiranja tih kationa iz tla uvijek prisutan, a


udoglcja i humofluvisola) na kojima raste zajednica


posebno pri nižim pH-vrijednostima. Tla vežu sulfatne


hrasta lužnjaka i običnoga graba. Prema ionskoj razlici


ione i otpuštaju bazične katione (Komlenović 1988). Isto


vidljivo je kako je na pojedinim mjestima došlo do pro


je tako dosta povećano ispiranje Ca i K s lišća. Iz podata


boja kiselina u šumska tla. Ionska razlika u % prikazana


ka na kontrolnome mjernome mjestu ukupne količine


je u tablici 11 i na grafikonu 16 za pet glavnih ploha i


kationa i aniona redovito su manje od podataka pod kroš


sva mjerna mjesta.


njom drveća, a još manje u odnosu na lizimetrijsku tekućinu.
Ove se količine podudaraju s podacima Hidro-Tla su vrlo dobre puferske sposobnosti za sada na
meteorološkog zavoda za grad Zagreb, gdje količina klopodručju
Repaša (ploha 25), iako je prema podacima iz