DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 167 <-- 167 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLLMENT (2005), 165-185 UDK 630* 425 + 114.2 + 116 PRAĆENJE KVALITETE VODE U ŠUMI HRASTA LUŽNJAKA I OBIČNOGA GRABA PROTOČNIM LIZIMETRIMA LYSIMETRIC MONITORING OF SOIL WATER QUALITY IN THE FOREST OF PEDUNCULATE OAK AND COMMON HORNBEAM Boris VRBEK, Ivan PILAŠ, Tomislav DUBRAVAC* SAŽETAK: U Šumarskom institutu Jastrebarsko, 1991. godine započela su lizimetrijska istraživanja u šumi hrasta lužnjaka i običnoga graba ("Carpino bctuli-Quercetum roboris, Anić 1956/emed. Rauš 1969). Praćenje kvalitete tekuće faze tla te unosa taložnih tvari, obavljalo se na 6 plohe. Modificirani Ebermayerovi lizimetri postavljeni su u pedološkom profilu tla: ispod humusnog horizonta na 10-20 cm te na nekoliko ploha u mineralnom dijelu tla na 100 cm dubine. Uzorkovanje se obavljalo jednom mjesečno, a u perkolatu su se odredili anioni i kationi: fC, Na , Ca2+, Mg2\ NH4+, CT, NOJ, S042. Nakon petogodišnjih istraživanja 1995 do 2000. godine na području sjeverozapadne Hrvatske u predjelu Repaša, Česme i Pokupskog bazena rezultati analiza ukazuju na povećanje količinu taloženja tvari u šumskim ekosustavima. Prema statističkoj obradi, najviše klora nađeno je u lizimetrima na 10 i 100 cm i to u predjelu Pokupskog bazena i Siljakovine. Iza tog područja sijedi Česma, a zatim Repaš. Najviše S04-S dospjelo je u lizimetre na 10 cm dubine na svim područjima, a najviše u Repašu, zatim Česmi i Pokupskom. Povećanje sumpora također je u lizimetrima na 100 cm dubine u predjelu Pokupskog i Česme, dok je kod Repaša manje. Povećanje NOrN najveće je u lizimetrima na dubini od 10 cm na područjima Česme i Pokupskog. Sadržaj natrija i klora najviše je povećan u području Pokupsko-Siljakovina i to u lizimetru na dubini od 100 cm. To je povećanje višestruko u odnosu na sva ostala mjerna mjesta i plohe. Kalija prosječno ima najviše u Česmi u lizimetrima na 10 cm dubine, nešto manje u predjelu Pokupskog i Repaša. Kalcija je prosječno najviše nađeno u području Česme, u lizimetrima na 100 cm dubine, što se može objasniti povećanom količinom CaC03 u dubljim slojevima profila tla. Sadržaj magnezija najviše je nađen u Česmi, u lizimetrima na dubini od 100 cm, a zatim na dubini od 10 cm. Nešto manje povećanje je u Pokupskom-Siljakovi. Prema izračunatoj tonskoj razlici u %, najlošiji puferni kapacitet tala ima područje Pokupskog bazena sa Siljakovinom, a zatim sliv Česme. U tim područjima došlo je do proboja kiselina u lizimetrima na dubini od 10 cm. Područje Repaša nema negativne ionske razlike u lizimetrima, te su prema dovoljno puferno aktivna kako bi mogla neutralizirati kiseline koje se talože suhim i mokrim taloženjem u zajednici hrasta lužnjaka i običnoga graba. Ključne riječi: Tlo, lizimetri, otipina tla, šuma hrasta lužnjaka i običnoga graba Dr. se. Boris Vrbek, dr. se. Ivan Pilaš, dr. se. Tomislav Dubravac Šumarski institut, Jastrebarsko e-mail: borisv@sumins.hr |