DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 149     <-- 149 -->        PDF

S. Kuchel: STRUKTURA I PRIRODNA OBNOVA PREDPLANINSKE ŠUME OBIČNU SMREKE ... Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 144-153
pojedinih primjeraka gornjeg sloja u korist drveća iz temelju tih osobina sastojine mogu vrednovati kao vitalsrednjeg
i nižeg sloja. Debljinska distribucija na Plohi 2 ne i zdrave.
najviše aproksimira traženi model. Pojedina stabla iz Analiza frekvencije drveća prema slojevima pokazudonjeg
sloja (debljinski razredi 2-4) su srednje defici-je da otprilike 3/4 svih pojedinih primjeraka koncentrijentni.
Ploha 3 pokrivena je s najmlađim sastojinama. rano u donjem sloju, dok je ostalih 25 % podijeljeno u
Jedan dio te plohe je u fazi rasta guštika i šibljaka. Ovaj različitim omjerima u srednji i gornji sloj. Nakon vredhomogeni
dio predstavlja nestabilni element koji traži novanja sastojinske strukture na pojedinim plohama,
šumskouzgojne mjere. Zahvati bi trebali smanjiti broj najprikladniji odnos slojeva čini se model 75 % donjeg
stabala i diferencirati sastojinu. sloja, 15 % srednjeg sloja i 10 % gornjeg sloja. Taj se


Prema dobivenim podacima bazalno područje trebamodel
odnosi na omjer prema broju stabala, u slučaju
lo bi se kretati između 35 nr.ha"1 i 40 nV.ha"´ u danoj omjera površine, svaki sloj bi trebao imati otprilike istu
površinu (tj. 1/3 sastojinske površine).


strukturi. Drvna zaliha ima sasvim drukčije vrijednosti
na određenim pokusnim plohama (od 268,43 m´.ha"´ do Grub drvni otpad (GDO) važna je komponenta pla444,22
m´.ha"1). S obzirom na sastojinsku strukturu kao ninske šume, posebice sa stajališta njenih procesa obi
na utjecaj izvanrednih primjeraka (npr. jedno stablo s nove. Tablica 2 sumira rezultate volumena sastojine
DBH od 88 cm na Plohi 1 povećava ukupnu drvnu zalipodijeljeno
prema vitalnim, dubećim ili ležećim mrhu
za više od 80 m3.ha_1) moguće je predložiti optimalnu tvim stablima. Volumen ležećeg mrtvog drva kreće se
drvnu zalihu na razini od 300 m\ha"´ do 400 m3.ha"1, u od 43,56 m3.ha ´ na Plohi 2 do 71,67 m3.ha_l na Plohi 1
skladu s proizvodnim uvjetima položaja. Stupanj opadau
apsolutnim vrijednostima.
nja lišća kreće se ispod 10 % na svim plohama, pa se na


Tablica 2. Drvna zaliha i volumen grubog drvnog otpada prema pojedinim plohama


Table 2 Growing stock and volume of coarse woody debris according to PRP


PRP
vitalna
vital
sušenje dead
pozicija
standing lying
ukupno
total
broj number ha"1 789 100 156 1045
PRPI
volumen volume
m .ha"1
%
444,22
80,57
35,44
6,43
71,68
13,00
551,34
100,00
broj number
ha1 1444 89 78 1611
PRP2 volumen volume
m´.ha"´
%
387,17
84,84
25,6
5,61
43,6
9,55
456,37
100,00
broj number
ha1 1822 478 289 2589
PRP 3 volumen volume
m .ha"´
%
268,43
66,21
88,28
21,77
48,74
12,02
405,45
100,00


Osim ukupne količine GDO, omjer određenih stadivoljnu
količinu GDO, ali se može reći da što su gori
ja raspadanja važan je ponajprije volumen GDO u druuvjeti
za prirodnu obnovu u sastojini, to više mora biti
gom i trećem stadiju raspadanja, zato što samo trupci u količine GDO. Raspodjela čitave biomase na promatom
stanju osiguravaju odgovarajuće uvjete za razvoj tranim plohama jc sljedeća: otprilike 80-85 % otpada
prirodne obnove. S tog su gledišta najbolji uvjeti na na vitalna stabla, ostatak se dijeli u omjeru 1:2 između
Plohi 1, gdje je gotovo sav GDO barem dejlomično is-dubećeg i ležećeg mrtvog drva. Drukčija je situacija
trunuo te stvara pogodnu sjemenu podlogu za smrekine samo na Plohi 3, gdje je primijećen vrlo velik broj dusadnice.
Iz danih podataka teško je kvantificirati do-bećeg mrtvog drva.


PROCESI OBNOVE - Regeneration processes


Na svim pokusnim plohama nalaze se tri vrste važna i stalna komponenta sastava vrsta u planinskoj
drveća u prirodnoj obnovi - obična smreka (Picea abies šumi, smreka ostaje determinantna vrsta ovih sastojina i
l\.l karst.) i gorski jasen (Sorbus aucuparia L.). Iako stoga broj i struktura obnove smreke ima ključno značetablice
3 i 4 također prikazuju ukupni broj posebnih nje za obnovu sastojine. Drugi razlog, koji ne dozvoljaprimjeraka
(smreka + jasen), ove vrijednosti kao i komva
izravnu usporedbu, je ritam rasta i ekološki zahtjevi
paracija brojeva prema vrstama drveća imaju samo ori-ovih triju vrsta, kao i različita dinamika procesa obnove.
jentacijsko značenje. Prvi razlog je taj, da iako je jasen