DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 141 <-- 141 --> PDF |
A. Durbešić, I. Milković: POSUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 Tablica 3. Struktura šumskih površina 1993. godine Table 3 Structure of forested areas in 1993 Uredajni razred - Management Class Neobraslo proizvodno zemljište -Bare productive land Crni bor - Black pine Panjača medunca - Pubescent oak coppice Panjača bagrema - False acacia coppice Panjača bukve - Beech coppice Ukupno -Total Površina, ha -Area, ha % 395,70 30,59 618,77 47,83 207,01 16 18,85 1,46 11,06 0,85 1293,76 100 (Izvor podataka: Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Borovača", važnost 1994-2003., Split, 1960.) (Data source: Management plan for the management unit "Borovača ", valid 1994 -2003, Split, I960) 9. REZULTATI MELIORACIJE - Amelioration results Okularno promatrajući na istraživanom području nema značajnijih šteta od bujica. Regionalna je prometnica Drniš-Muć-Sinj prohodna, na poljoprivrednim površinama omogućen je nesmetani uzgoj te ne dolazi do zatrpavanja prirodnih ponora, što doprinosi prirodnom odijevanju vode. To potvrđuju i rezultati istraživanja dr. Topića (2001, 2003). U radu "Utjecaj kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom" (Zagreb, 2001) na temelj u rezultata višegodišnjih istraživanja na trajnim pokusnim plohama u slivu bujice Suvavc, dr. Topić zaključuje: "Kulture crnog bora u slivu bujice Suvave imaju izrazito pozitivan utje caj u pogledu zaštite tla od erozije prouzročene kišom. Površinska su otjecanja oborinskih voda pod istraživanim kulturama mala, a erozija isključena." Uz neprocjenjive protuerozijske učinke i povećanje vrijednosti drugih općekorisnih funkcija, provedenim meliorativnim zahvatima znatno je poboljšana i drvnoproizvodna funkcija šuma na ovom području, uz mogućnost daljnjeg poboljšanja. U starijim sastojinama crnoga bora uočava se sukcesija autohtone vegetacije (medunac, crni jasen, bijeli grab), što će u daljnjem gospodarenju omogućiti povećanje udjela autohtonih vrsta drveća. 10. ZAKLJUČAK - Conclusion Iskustva i rezultati postignuti na ovome objektu mogu biti dobro polazište za melioraciju bujičnih i eroziji podložnih krških područja. 11. LITERATURA - References Belak, M. (2000): Kristaloklastični i vitroklastični tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita, vapnenaca, tufita i rožnjaka: 2 hrvatski geološki kongres, Vodič ekskurzija, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 6-10 str. Ivanović, A., V. Sikirica, K. Sakač, (1978): Osnovna geološka karta 1:100 000,. Tumač za list Drniš K 33-9, Institut za geološka istraživanja Zagreb (1972): Savezni geološki zavod, Beograd, 55 str. Jedlowski, D., Ž. Vrdoljak, P. Zian, (1960): Plan kompleksne melioracije područja općine Muć, Uprava šuma Split, Šumarija Split, Split, 118 str. Raić, V., J. Papeš, V. Sikirica, N. Magaš, (1984): Osnovna geološka karta. 1 : 100 000. Tumač za list Sinj K 33-10, Geoinženjering Institut za geologiju Sarajevo i Geološki zavod OOUR za geologiju i paleontologiju Zagreb (1982), Savezni geološki zavod, Beograd, 49 str. Topić, V. (2001): Utjecaj kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tala od erozije prouzročene kišom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrcbarsko, Zagreb, 261-269 str. Top i ć, V. (2003):Šumska vegetacija na kršu kao značajan čibenik zaštite tala od erozije, Šumarski list, Zagreb, 51-63 str. * * * Odjel za uređivanje šuma, Uprava šuma Split, Hrvatske šume p.o. Zagreb (1994): Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Borovača". |