DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 138 <-- 138 --> PDF |
A. Durbešić, I. Milković: POSUMLJAVANJE NF.OBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 čju nema vodotoka ni izvora. Vodotoci i izvori javljaju razito dug bujični tok, dok kraće bujične tokove imaju se na nepropusnim slojevima. Romića potok, Zmijavac, Radač, Srednjomućkc jaruBujice mućke doline karakteriziraju duboko usječege. Na slici su prikazana slivna područja Mućkih buji ca. (Slika. 5.) na korita u naslage donjeg i srenjeg trijasa. Sutina s dužinom korita od 4,5 km te Suvava s 14 km imaju iz 2.4. Klima -Climate Blizina Jadranskog mora (mediteranska klima) i Dinarskog gorja (kontinentalna klima) uvjetuje izjednačenje kontinentalnih i maritivnih klimatskih prilika te daje ovom prostoru obilježja submediteranske klime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 12,9 °C s temperaturnim minimumom u siječnju i maksimumom u lipnju. Prosječna godišnja količina oborina iz 2.5. Vegetacija Geografski smještaj, klimatske prilike, geološka grada i raspored tala uvjetovale su vegetacijske prilike ovog područja. Nažalost šumske zajednice su na istraživanom području, kao i drugdje na području krša, kroz stoljeća bile pod negativnim utjecajem čovjeka koji je radi pomanjkanja plodnog tla bio orijentiran na iskorištavanje šuma, što je dovelo do uništenja šume i razvoja oskudne kamenjarske vegetacije. Šume su se održale na manjim površinama, ali mahom degradirane. Na promatranom području zastupljene su četiri klimatogenc šumske zajednice: 3. RAZLOZI MELIORACIJE Dva su osnovna razloga zbog kojih se pristupilo melioraciji promatranog područja: 1. Područje se odlikuje posebnim geološkim karakteristikama, koje uz reljefnu razvedenost uvjetuju nastanak bujičnih tokova, vododerina i jaruga koje se slijevaju u mućko polje i nose materijal koji zatrpava plodno tlo i prometnice. Prema procjeni sadržanoj "Planu kompleksne melioracije područja Općine Muć", štete koje su činile ove Tablica 1. Osnovni podaci o bujicama mućke doline Table 1 Basic data on the torrents in the Muć valley nosi 1 262 mm, što daje ovom području humidne karakteristike. Snijeg se redovito javlja zimi, a ponekad padne i u travnju. Prema vrijednostima meteoroloških podataka, Hidrometeorološkog zavoda, ovo područje karakteriziraju zimska razdoblja s maksimalnim oborinama koja su isprekidana s kraćim sušim razdobljima, te ljeta vruća oblačnija i manje suha. Vegetation Mješovita šuma hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ic. 1939.) Šuma crnog graba s jasenkom šašikom {Seslerio- Ostryetum Ht. Et H-ic 1950.) Šuma bukve i jasenske šašike {Seslerio-Fagetum silvaticae /Ht. 1950./ M. Wraber 1960.) Šuma dalmatinskog crnog bora {Pinus nigra subsp. dalmatica). - Reasons for amelioration bujice bile su izrazito velike i iznosile su 20.000.000 dinara godišnje, što odgovara protuvrijednosti od oko 66 tisuća dolara. 2. Geološka podloga promatranog područja omogućuje brži proces stvaranja tla, te su se na promatranom području razvila svježija i kvalitetnija tla od tipično krških na vapnenačkoj podlozi. Melioracijom ovih tala moguće je postići veću proizvodnju nego na okolnim područjima. Bujica Torrent Suvava Sutina Romića potok Stobreć Zmijavac Radača Srednjomućkc bujice Duljina toka, km Površina sliva, km" Godišnja količina nanosa, m Watercourse length, Watershed area Annual sedimentation quantity 12,2 30 8000 3,8 6,8 1800 0,5 - 2,2 1,0 800 2,0 2,1 1300 4,5 1,15 1100 6,0 1,3 1200 (Izvor podataka: Plan kompleksne melioracije područja Općine Muć, Šumarija Split, Split, 1960.) (Data source: Complex amelioration plan of Muć Municipality, Split Forest Office, Split, 1960) |