DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 136 <-- 136 --> PDF |
A. Durbešić, 1. Milković: POSUMLJAVANJE NHOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list SUPLEMENT (2005), 133-143 2.2. Geološke i pedološke karakteristike - Geological and pedological features Istraživani prostor nalazi se u tektonskoj jedinici Svilaja. Rasjed Udoljc-Ramljane-Muć odvaja tektonsku jedinicu Svilaja od tektonske jedinice ProminaMoseć- Muć. Ovaj prostor izgrađuju naslage kronostratigrafskog raspona donji trijas - gornji malm. Naslage donjeg dijela donjeg trijasa-skita (sajske naslage) sastavljene su od crvenih pješčenjaka, siltitia i sivkastih karbonata, dok su naslage gornjeg skita (kampilske naslage) izgrađene od raznih tipova vapne- Slika 2. Škriljaste naslage donjeg trijasa Figure 2 Slated beds of lower triassic naca, s česticama intrabazenskog terigenog detritusa i proslojcima lapora. (Ivano vic i dr. 1978). Početkom srednjeg trijasa na ovom se prostoru talože tzv. "Otarnik naslage" koje su dobile ime prema istoimenom brežuljku na kojem su najljepše razvijene. To su karbonatne breče s crvenkastim i žućkastim cementom koji ukazuje na kraću kopnenu fazu (emerziju)( Raić idr. 1984). Nakon njih talože se vapnenci anizika, koji tijekom kasne dijageneze dijelom prelaze u dolomite. Također, u srednjem trijasu kao posljedica magmatskih prodora duž riftnih rasjeda, javljaju se i eruptivne stijene dijabazi i spiliti, a također i naslage tufita, tzv. "pietra verde" (Be lak, 2000). Krajem ladinika, nakon taloženja plitkomorskih vapnenaca, na ovom prostoru dolazi do emerzije koja traje sve do mlađeg karnika. Transgresivni karnički konglomerati s ulošcima ladiničkih vapnenaca označavaju završetak emerzijske faze i nalaze se u podini gornjotrijaskih "Hauptdolomita". Plitkovodni vapnenci lij asa dolaze kontinuirano na "Hauptdolomitima", a zatim slijede i plitkovodni vapnenci dogera. Kontinuirana plitkomorska sedimentacija nastavlja se i u donjem malmu. Početkom gornjeg Geološka karta flPBi{»«VI mFcMaft´titiUjrM! vdp**)tcf. Esw , jf//RKff-»f>i´> ´*„if»ilirci H l:ii:J **«* Vapnenci s©rc\e ;urc Malm ; Tufrtni plocasli pfufitcupo &Ä--M: igMa m p*MT8 ´:< l^-m´r vape* no 1nt*;i;g up´.n H|||f| fXtim? i rtiafc.tm pottmt Av.wiki-MOIT,U |§§ Olärrufc naslage M^fOIiKi-Ai varnWO .´>r,?^ K&mp&iki} D P Stajsku rastag« Slika 3. Geološka građa istraživanog prostora Figure 3 Geological composition of the study area malma tektonski pokreti uzrokuju produbljavanje taložnog prostora, te sc u relativno dubljcvodnijem okolišu unutraplatformnog korita talože pločasti vapnenci s ulošcima rožnjaka, tzv. " lemeške naslage " (Ivanović idr. 1978). Geološka podjela i klimatske karakteristike uvjetovale su razvoj tala. Tako razlikujemo plitke rendzine na dolomitu, rednzinc na karbonatima, rendzina karbonatna i silikatno karbonatni regosol, smeđe tlo na vapnencima i koluvijalno tlo. |