DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 135 <-- 135 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 UDK 630* 116 + 233 + 241 POSUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA NA JUŽNIM PADINAMA SVILAJE - MUĆ S CILJEM PROTUEROZIJSKOG DJELOVANJA AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES OF SV1LAJA - MUĆ MOUNTAIN FOR ANTI-EROSIVE PURPOSES Anamarija DURBEŠIĆ, Ivica MILKOVIĆ* UVOD - Introduction Planina Svilaja smještena je u južnom dijelu RepuDa bi se spriječilo daljnje propadanje, poduzeta su blike Hrvatske. Proteže se u dužini od 30 km od Sinj-interdisciplinarna istraživanja na tom prostoru na teskog polja prema sjeverozapadu do Petrovog polja kod melju kojih je 1960. godine izrađen plan melioracije Drniša. Zauzima dinarski smjer pružanja sjeverozapad Općine Muć. Plan melioracije Općine Muć obuhvaća -jugoistok, s najvišim vrhom Svilajom 1508 mnm. Od pet melioracijskih objekata. ostalih Dinarskih planina najviše je obrasla vegetaU ovom radu prikazani su postignuti rezultati u cijom. trećem melioracijskom objektu koji obuhvaća veći dio Oskudna vegetacija, razvijen reljef te geološka gradanašnje gospodarske jedinice "Borovača". Ovaj me da podložna eroziji, pogodovala je nastanku brojnih lioracijski objekt smješten je uz selo Muć, sjeverno od bujičnih tokova, vododerina i jaruga na pojedinim dijeglavne ceste i zauzima površinu od 2026 ha. lovima ovoga područja. Ogromne količine vode i naPrimjenom GIS tehnologije obavljeno je usponosa koji su bujice nosile činile su štetu na poljoprivređivanje stanja 1960. godine i današnjeg stanja. rednim površinama i prometnicama. 2. GLAVNE ZNAČAJKE ISTRAŽIVANOG PROSTORA Principal features of the study area 2.1. Položaj i površina -Position and size Treći melioracijski objekt dio je cjelovitog programa dručje općine Muć podijeljeno je u pet melioracijskih melioracije općine Muć. Navedenim programom po- objekata. Prostire se od 16°23´40" do Melioracijski objekti - Ameliorative facifities 16°34´07" istočne geografske dužine i od 43°42´55" do 43°41´22" i «I sjeverne geografske širine, uglav— IV nom na južnim padinama Svilaje u Fn v pojasu između 414 i 855m nadO Naselja morske visine (Slika 1). oZelovo Mr. sc. Anamarija Durbešić, Mr. sc. Ivica Milković Hrvatske šume d.o.o. Farkaša Vukotinovića 2 10 000 Zagreb Slika 1. Prostorni raspored melioracijskih objekata općine Muć Figure 1 Spatial distribution of amelioration facilities in the Municipality of Muć 133 |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 136 <-- 136 --> PDF |
A. Durbešić, 1. Milković: POSUMLJAVANJE NHOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list SUPLEMENT (2005), 133-143 2.2. Geološke i pedološke karakteristike - Geological and pedological features Istraživani prostor nalazi se u tektonskoj jedinici Svilaja. Rasjed Udoljc-Ramljane-Muć odvaja tektonsku jedinicu Svilaja od tektonske jedinice ProminaMoseć- Muć. Ovaj prostor izgrađuju naslage kronostratigrafskog raspona donji trijas - gornji malm. Naslage donjeg dijela donjeg trijasa-skita (sajske naslage) sastavljene su od crvenih pješčenjaka, siltitia i sivkastih karbonata, dok su naslage gornjeg skita (kampilske naslage) izgrađene od raznih tipova vapne- Slika 2. Škriljaste naslage donjeg trijasa Figure 2 Slated beds of lower triassic naca, s česticama intrabazenskog terigenog detritusa i proslojcima lapora. (Ivano vic i dr. 1978). Početkom srednjeg trijasa na ovom se prostoru talože tzv. "Otarnik naslage" koje su dobile ime prema istoimenom brežuljku na kojem su najljepše razvijene. To su karbonatne breče s crvenkastim i žućkastim cementom koji ukazuje na kraću kopnenu fazu (emerziju)( Raić idr. 1984). Nakon njih talože se vapnenci anizika, koji tijekom kasne dijageneze dijelom prelaze u dolomite. Također, u srednjem trijasu kao posljedica magmatskih prodora duž riftnih rasjeda, javljaju se i eruptivne stijene dijabazi i spiliti, a također i naslage tufita, tzv. "pietra verde" (Be lak, 2000). Krajem ladinika, nakon taloženja plitkomorskih vapnenaca, na ovom prostoru dolazi do emerzije koja traje sve do mlađeg karnika. Transgresivni karnički konglomerati s ulošcima ladiničkih vapnenaca označavaju završetak emerzijske faze i nalaze se u podini gornjotrijaskih "Hauptdolomita". Plitkovodni vapnenci lij asa dolaze kontinuirano na "Hauptdolomitima", a zatim slijede i plitkovodni vapnenci dogera. Kontinuirana plitkomorska sedimentacija nastavlja se i u donjem malmu. Početkom gornjeg Geološka karta flPBi{»«VI mFcMaft´titiUjrM! vdp**)tcf. Esw , jf//RKff-»f>i´> ´*„if»ilirci H l:ii:J **«* Vapnenci s©rc\e ;urc Malm ; Tufrtni plocasli pfufitcupo &Ä--M: igMa m p*MT8 ´:< l^-m´r vape* no 1nt*;i;g up´.n H|||f| fXtim? i rtiafc.tm pottmt Av.wiki-MOIT,U |§§ Olärrufc naslage M^fOIiKi-Ai varnWO .´>r,?^ K&mp&iki} D P Stajsku rastag« Slika 3. Geološka građa istraživanog prostora Figure 3 Geological composition of the study area malma tektonski pokreti uzrokuju produbljavanje taložnog prostora, te sc u relativno dubljcvodnijem okolišu unutraplatformnog korita talože pločasti vapnenci s ulošcima rožnjaka, tzv. " lemeške naslage " (Ivanović idr. 1978). Geološka podjela i klimatske karakteristike uvjetovale su razvoj tala. Tako razlikujemo plitke rendzine na dolomitu, rednzinc na karbonatima, rendzina karbonatna i silikatno karbonatni regosol, smeđe tlo na vapnencima i koluvijalno tlo. |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 137 <-- 137 --> PDF |
A. Durbcšić. I. Milković: POSUMIJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 ´ -r,: Peđoloaka karta Slika 4. Pedološka grada istraživanog prostora Figure 4 Pedological structure of the study area 2.3. Hidroloske prilike -Hydrological conditions Ranije ogoljene površine, karakteristična geološka Naslage vapnenca uvjetovale su poniranje vode u grada te petrografski sastav, uzrokom su erozijskih pro- dubinu sve do nepropusnih slojeva, odakle se voda krecesa te razgranatoj mreži bujica i njihovih pritoka. će prema moru. Tako na čitavom vapnenačkom podru ´*AT° leikurit T^^Ol^rW^^^. T?> Slika 5. Prikaz slivnog područja Mučkih bujica Figure 5 Watersheds ofMuć torrents |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 138 <-- 138 --> PDF |
A. Durbešić, I. Milković: POSUMLJAVANJE NF.OBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA . Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 čju nema vodotoka ni izvora. Vodotoci i izvori javljaju razito dug bujični tok, dok kraće bujične tokove imaju se na nepropusnim slojevima. Romića potok, Zmijavac, Radač, Srednjomućkc jaruBujice mućke doline karakteriziraju duboko usječege. Na slici su prikazana slivna područja Mućkih buji ca. (Slika. 5.) na korita u naslage donjeg i srenjeg trijasa. Sutina s dužinom korita od 4,5 km te Suvava s 14 km imaju iz 2.4. Klima -Climate Blizina Jadranskog mora (mediteranska klima) i Dinarskog gorja (kontinentalna klima) uvjetuje izjednačenje kontinentalnih i maritivnih klimatskih prilika te daje ovom prostoru obilježja submediteranske klime. Srednja godišnja temperatura zraka iznosi 12,9 °C s temperaturnim minimumom u siječnju i maksimumom u lipnju. Prosječna godišnja količina oborina iz 2.5. Vegetacija Geografski smještaj, klimatske prilike, geološka grada i raspored tala uvjetovale su vegetacijske prilike ovog područja. Nažalost šumske zajednice su na istraživanom području, kao i drugdje na području krša, kroz stoljeća bile pod negativnim utjecajem čovjeka koji je radi pomanjkanja plodnog tla bio orijentiran na iskorištavanje šuma, što je dovelo do uništenja šume i razvoja oskudne kamenjarske vegetacije. Šume su se održale na manjim površinama, ali mahom degradirane. Na promatranom području zastupljene su četiri klimatogenc šumske zajednice: 3. RAZLOZI MELIORACIJE Dva su osnovna razloga zbog kojih se pristupilo melioraciji promatranog područja: 1. Područje se odlikuje posebnim geološkim karakteristikama, koje uz reljefnu razvedenost uvjetuju nastanak bujičnih tokova, vododerina i jaruga koje se slijevaju u mućko polje i nose materijal koji zatrpava plodno tlo i prometnice. Prema procjeni sadržanoj "Planu kompleksne melioracije područja Općine Muć", štete koje su činile ove Tablica 1. Osnovni podaci o bujicama mućke doline Table 1 Basic data on the torrents in the Muć valley nosi 1 262 mm, što daje ovom području humidne karakteristike. Snijeg se redovito javlja zimi, a ponekad padne i u travnju. Prema vrijednostima meteoroloških podataka, Hidrometeorološkog zavoda, ovo područje karakteriziraju zimska razdoblja s maksimalnim oborinama koja su isprekidana s kraćim sušim razdobljima, te ljeta vruća oblačnija i manje suha. Vegetation Mješovita šuma hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ic. 1939.) Šuma crnog graba s jasenkom šašikom {Seslerio- Ostryetum Ht. Et H-ic 1950.) Šuma bukve i jasenske šašike {Seslerio-Fagetum silvaticae /Ht. 1950./ M. Wraber 1960.) Šuma dalmatinskog crnog bora {Pinus nigra subsp. dalmatica). - Reasons for amelioration bujice bile su izrazito velike i iznosile su 20.000.000 dinara godišnje, što odgovara protuvrijednosti od oko 66 tisuća dolara. 2. Geološka podloga promatranog područja omogućuje brži proces stvaranja tla, te su se na promatranom području razvila svježija i kvalitetnija tla od tipično krških na vapnenačkoj podlozi. Melioracijom ovih tala moguće je postići veću proizvodnju nego na okolnim područjima. Bujica Torrent Suvava Sutina Romića potok Stobreć Zmijavac Radača Srednjomućkc bujice Duljina toka, km Površina sliva, km" Godišnja količina nanosa, m Watercourse length, Watershed area Annual sedimentation quantity 12,2 30 8000 3,8 6,8 1800 0,5 - 2,2 1,0 800 2,0 2,1 1300 4,5 1,15 1100 6,0 1,3 1200 (Izvor podataka: Plan kompleksne melioracije područja Općine Muć, Šumarija Split, Split, 1960.) (Data source: Complex amelioration plan of Muć Municipality, Split Forest Office, Split, 1960) |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 139 <-- 139 --> PDF |
A. Durbešić, 1. Milković: POŠUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ... Šumarski list -SUPLEMENT (2005), 133-143 4. CILJ MELIORACIJE Amelioration goal Prema "Planu kompleksne melioracije područja Općine Muć" neposredni cilj melioracije degradiranih površina na promatranom području je zaštita tla od erozije. Uz ovaj osnovni cilj, daljnji cilj je proizvodnja stočne hrane. Naime, poljoprivreda je u to vrijeme činila 95 % nacionalnog dohotka Općine Muć, a glavnina tog dohot ka (57,7 %) ostvarivala se kroz stočarstvo. Kako je na području Općine bilo samo 11 % obradivih poljoprivrednih površina, krmnu bazu za stočarstvo činile su uglavnom degradirane površine -kamenjare i šikare. 5. STRUKTURA ŠUMSKIH POVRŠINA 1960. GODINE Structure of forest areas in 1960 Vcktorizacijom vegetaeijske karte 1 : 25000 koja je sastavni dio "Plana kompleksne melioracije područja Općine Muć", utvrđena je struktura šumskih površina u vrijeme izrade plana. Drvna zaliha na promatranom području, prema podacima Šumarije Split navedenim u "Planu kompleksne melioracije područja Općine Muć", iznosila je oko 9000 m (crni bor), a prosječni godišnji prirast po hek taru oko 0,7 m . ";...- III Melioracijski objekt NeobraaJo | Crni bor | Mlađe kuflure bagrema 1 Šikara potoci . Srednjo-mućke bujice "; ... . * ** # ,-" * --.... . ´´ ´:" Tablica 2. Struktura šumskih površina 1960. godine Table 2 Structure offorest areas in 1960 Uređajni razred Management Class Kamenjare -Bare karst Kulture crnog bora Cultures of black pine Šikare -Thickets Ukupno -Total Površina, ha Area, ha % 915,65 71 314,63 24 64,75 5 1295,03 100 (Izvor podataka: Plan kompleksne melioracije područja Općine Muć, Šumarija Split, Split, 1960.) (Data source: "Complex Amelioration Plan of Muć Municipality", Split Forest Office, Split, 1960) &.´-* Slika 6. Gospodarska karta trećeg melioracijskog objekta Figure 6 Management map ofthe third ameliorationfacility 6. PLAN MELIORACIJE -Amelioration plan Plan melioracije predviđao je sljedeće melioracij-proizvodno-zaštitno 126 ha; ske i uzgojne mjere: protuerozijsko 77 ha; 1. Pošumljavanje kamenjara podizanje vjetrobranih pojaseva 36 ha; |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 140 <-- 140 --> PDF |
A. Durbešić. I. Milković: POSUMLJAVANJh NFOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 2. Melioracija kamenjara sadnjom krmnog grmlja 447,70 ha; sadnjom krmnog bilja i šumskih vrsta 271,0 ha; regeneracijom travnog pokrova i sadnjom grupa drveća 67,40 ha; 3. Očetinjavanje šikara 51,60 ha; 4. Kontrola i ograničenje ispaše; 5. Provođenje redovitih uzgojnih zahvata u kulturama crnog bora (popunjavanje, prorjeđivanje). 7. PODACI O OBAVLJENIM RADOVIMA U RAZDOBLJU 1960 1993. GODINA Data on the activities accomplished in the period 1960 -1993 Prema podacima o gospodarenju u proteklom razdoblju navedenim u Programu gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Borovača" (važnost 1994-2003. godina) na području gospodarske jedinice "Borovača" u razdoblju 1975 - 1993. godina obavljeni su sljedeći radovi: - pošumljavanje 421,50 ha; - čišćenje 35,52 ha; izrada protupožarnih prosjeka 22,74 ha; održavanje protupožarnih prosjeka 27,83 ha. Ne raspolažemo podacima o ranije obavljenim radovima. 8. STRUKTURA ŠUMSKIH POVRŠINA 1993. GODINE Structure of forested areas in 1993 Promatrano područje obuhvaća 35 odjela i 128 odsjeka gospodarske jedinice "Borovača". Prema podacima programa gospodarenja s važnošću 1994 - 2003. godina od ukupno 1293,76 ha obraslo je 898,06 ha (69,41 %), a 395,70 ha (30,59 %) neobraslo. G.J.´ Borovača´" B r *"**-" *** . -[za— Drvna zaliha na promatranom području, prema podacima Programa za gospodarenje šumama za g.j. "Borovača" (važnost 1994 - 2003. godina), iznosi oko 60 tisuća m , a godišnji tečajni prirast 3,35 m3/ha. Slika 7. Gospodarska karta djela Gospodarske jedinice " Borovača" Figure 7 Management map of apart of the Management Unit "Borovača´ |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 141 <-- 141 --> PDF |
A. Durbešić, I. Milković: POSUMLJAVANJE NEOBRASLOG ŠUMSKOG ZEMLJIŠTA ... Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 Tablica 3. Struktura šumskih površina 1993. godine Table 3 Structure of forested areas in 1993 Uredajni razred - Management Class Neobraslo proizvodno zemljište -Bare productive land Crni bor - Black pine Panjača medunca - Pubescent oak coppice Panjača bagrema - False acacia coppice Panjača bukve - Beech coppice Ukupno -Total Površina, ha -Area, ha % 395,70 30,59 618,77 47,83 207,01 16 18,85 1,46 11,06 0,85 1293,76 100 (Izvor podataka: Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Borovača", važnost 1994-2003., Split, 1960.) (Data source: Management plan for the management unit "Borovača ", valid 1994 -2003, Split, I960) 9. REZULTATI MELIORACIJE - Amelioration results Okularno promatrajući na istraživanom području nema značajnijih šteta od bujica. Regionalna je prometnica Drniš-Muć-Sinj prohodna, na poljoprivrednim površinama omogućen je nesmetani uzgoj te ne dolazi do zatrpavanja prirodnih ponora, što doprinosi prirodnom odijevanju vode. To potvrđuju i rezultati istraživanja dr. Topića (2001, 2003). U radu "Utjecaj kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tla od erozije prouzročene kišom" (Zagreb, 2001) na temelj u rezultata višegodišnjih istraživanja na trajnim pokusnim plohama u slivu bujice Suvavc, dr. Topić zaključuje: "Kulture crnog bora u slivu bujice Suvave imaju izrazito pozitivan utje caj u pogledu zaštite tla od erozije prouzročene kišom. Površinska su otjecanja oborinskih voda pod istraživanim kulturama mala, a erozija isključena." Uz neprocjenjive protuerozijske učinke i povećanje vrijednosti drugih općekorisnih funkcija, provedenim meliorativnim zahvatima znatno je poboljšana i drvnoproizvodna funkcija šuma na ovom području, uz mogućnost daljnjeg poboljšanja. U starijim sastojinama crnoga bora uočava se sukcesija autohtone vegetacije (medunac, crni jasen, bijeli grab), što će u daljnjem gospodarenju omogućiti povećanje udjela autohtonih vrsta drveća. 10. ZAKLJUČAK - Conclusion Iskustva i rezultati postignuti na ovome objektu mogu biti dobro polazište za melioraciju bujičnih i eroziji podložnih krških područja. 11. LITERATURA - References Belak, M. (2000): Kristaloklastični i vitroklastični tufovi (pietra verde) s proslojcima silicificiranih dolomita, vapnenaca, tufita i rožnjaka: 2 hrvatski geološki kongres, Vodič ekskurzija, Institut za geološka istraživanja, Zagreb, 6-10 str. Ivanović, A., V. Sikirica, K. Sakač, (1978): Osnovna geološka karta 1:100 000,. Tumač za list Drniš K 33-9, Institut za geološka istraživanja Zagreb (1972): Savezni geološki zavod, Beograd, 55 str. Jedlowski, D., Ž. Vrdoljak, P. Zian, (1960): Plan kompleksne melioracije područja općine Muć, Uprava šuma Split, Šumarija Split, Split, 118 str. Raić, V., J. Papeš, V. Sikirica, N. Magaš, (1984): Osnovna geološka karta. 1 : 100 000. Tumač za list Sinj K 33-10, Geoinženjering Institut za geologiju Sarajevo i Geološki zavod OOUR za geologiju i paleontologiju Zagreb (1982), Savezni geološki zavod, Beograd, 49 str. Topić, V. (2001): Utjecaj kultura crnog bora (Pinus nigra Arn.) na zaštitu tala od erozije prouzročene kišom, Znanost u potrajnom gospodarenju hrvatskim šumama, Šumarski fakultet, Šumarski institut Jastrcbarsko, Zagreb, 261-269 str. Top i ć, V. (2003):Šumska vegetacija na kršu kao značajan čibenik zaštite tala od erozije, Šumarski list, Zagreb, 51-63 str. * * * Odjel za uređivanje šuma, Uprava šuma Split, Hrvatske šume p.o. Zagreb (1994): Program gospodarenja za gospodarsku jedinicu "Borovača". |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 142 <-- 142 --> PDF |
PRESENTATION A´l´THh INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 133-143 AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES OF SVILAJA - MUĆ MOUNTAIN FOR ANTI-EROSIVE PURPOSES Anamarija DURBEŠIĆ, Ivica MILKOVIĆ* 1. INTRODUCTION Mount Svilaja is situated in the south of the Republic of Croatia. With a length of 30 km, it stretches northwest from Sinjsko Polje to Petrovo Polje near Drniš. It takes up the Dinaric direction from the northwest to the southeast. The highest peak of Svilaja reaches 1,508 m above the sea. Of all the mountains in the Dinaric range, Svilaja is the most abundantly covered with vegetation. The sparse vegetation, the developed relief and the geological structure prone to erosion are highly conducive to the occurrence of a large number of torrential streams, gullies and ditches in some parts of this area. Vast quantities of water and sediments brought by torrents have inflicted large-scale damage on agricultural land and communication routes. Interdisciplinary research was conducted in the area for the purpose of preventing further decline. It resulted in an amelioration plan of Muć Municipality in 1960. The amelioration plan of Muć Municipality comprises five amelioration facilities. This paper presents the results achieved in the third amelioration facility, which entails the larger part of the current management unit "Borovača". This amelioration facility, covering an area of 2,026 ha, is situated next to the village of Muć north of the main road. GIS technology was used to compare the situation in 1960 with the present situation. 2. PRINCIPAL FEATURES OF THE STUDY AREA 2.1 Position and size The third amelioration facility is part of a comprelatitude and mostly covers the southern slopes of Svihensive ameliorative programme for the Municipality laja in the belt between 414 and 855 m above the sea of Muć. The area of this municipality is divided into fi( Figure 1). ve ameliorative facilities. It stretches from 16°23´40" to 16°34´07" eastern longitude and from 43°42´55" to 43°41´22" northern 2.2 Geological and pedological features The study area is located in the tectonic unit of Svilaja. The Udolje-Ramljane-Muć fault divides the Svilaja tectonic unit from the Promina-Moseć-Muć tectonic unit. This area is composed of the layers in the chronostratigraphic range of Lower Triassic - Upper Malm. The layers of the lower part of Lower Triassic - Scythian (saiserbeds) are composed of red sandstones, siltites and greyish carbonates, while the layers of Upper Scythian (Camplier beds) are made up of diffe- Anamarija Durbešić, MSc, Ivica Milković, MSc, Hrvatske šume d.o.o. Farkaša Vukotinovića 2 10 000 Zagreb rent types of limestone with particles of intra-basin terrigenic detritus and marl intercalation (Ivankovic et ah, 1978). The so-called "Otarnik sediments" were deposited in this area at the beginning of Middle Triassic. Their name originates in a hillock of the same name, where they are the most beautifully developed. These are carbonate breccias with reddish and yellowish cement, which indicates a shorter continental phase (emersion) (Raić etal, 1984). They are followed by Anisian limestone deposits, which were transformed into dolomites during the late |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 143 <-- 143 --> PDF |
A. Durbešić Milković: AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES ... Šumarski list- SUPLEMENT (2005), 133-143 diagcnesis. Also, in Middle Triassic, as a consequence of magmatic drifts along the rift faults, igneous rocks of diabases and spilites occurred here, as well as deposits of tuff, the so called "pietra verde" (B e 1 ak, 2000). At the end of Ladinian, after sedimentations of shallow- water limestone, emersion occurred in these areas lasting until the Younger Carnian period. Transgressive Carnian conglomerates with fragments of Ladinian limestone mark the end of the emersion phase and are found in the basement of Upper Triassic "Hauptdolomites". Shallow-water liass limestone continuously occurs on "Hauptdolomites" and is followed by shallow-water limestone dogger. Permanent shallow marine sedimen tation continues in the Lower Malm period. In early Upper Malm, tectonic movements lead to the deepening of the sedimentary environment, resulting in the sedimentation of plated limestone with fragments of cherts, (the so-called "lemeške sediments") in the relatively deeper water environment of the intraplatform bed (I vanković etal. 1978). Soil development was determined by geological classification and climatic features. Thus, soil classification discriminates shallow rendzinas on dolomites, rendzinas on carbonates, rendzinas carbonate and silicate carbonate regosol, brown soil on limestone and colluvial soil. 2.3 Hydrological conditions The previously barren areas, the characteristic geological structure and the petrographic system have led to erosion processes and the formation of a rich network of torrents and their tributaries. Limestone sediments cause water to seep down until it reaches impermeable layers, from which water heads towards the sea. As a result, there are no watercourses or water sources in the entire limestone area. Watercourses and water sources occur on impermeable layers. The torrents in the Muć valley are characterised by channels that cut deeply into the deposits of Lower and Middle Triassic. The river Sutina with a length of 4.5 km and the Suvava with a length of 14 km have distinctly long torrential flows, while Romića Stream, Zmijavac, Radač and Srednjomućke Jaruge have shorter torrential flows. The figure shows the watersheds of Muć torrents (Figure 5). 2.4 Climate The proximity of the Adriatic Sea (Mediterranean climate) and the Dinaric mountain range (continental climate) balances continental and maritime climatic conditions and gives this area the characteristics of the sub-Mediterranean climate. The mean annual air temperature is 12.9 °C, with the temperature minimum in January and maximum in June. The average annual precipitation quantity amounts to 1,262 mm, which marks this area as humid. Snow regularly occurs in winter, but may sometimes fall in April. According to the Hydromcteorological Office data, this area is characterised by winter periods with maximal precipitation interspersed with shorter dry periods, and with hot, cloudy and less dry summers. 2.5 Vegetation Vegetation conditions in the area are the results of geographic position, climatic conditions, geological structure and soil distribution. Unfortunately, the forest communities in the study area, like the communities elsewhere on karst, have for centuries been exposed to negative human impacts. Absence of fertile soil has forced man to exploit forests, resulting in their destruction and the growth of sparse vegetation of bare land. Those forests which have managed to survive over smaller areas are for the most part degraded. There are four climatogenic forest communities in the study area: Mixed forest of pubescent oak and oriental hornbeam (Querco-Carpinetum (mentalis H-ic, 1939). Forest of hop hornbeam and autumn moor grass (Seslerio-Ostryetum Ht. Et H-ic 1950), Forest of beech and autumn moor grass (Seslerio- Fagetum sylvaticae /Ht. 1950/ M. Wraber 1960), Forest of Dalmatian black pine (Pinus nigra subsp. dalmatica). |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 144 <-- 144 --> PDF |
A. Durbešić, 1. Milković: AFFORESTING UNSTOCKF.D FORESTLAND ON TI Ili SOUTHERN SLOPES Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 133-143 3. REASONS FOR AMELIORATION There are two basic reasons for undertaking ameliorative operations in the study area: 1. The area is characterised by special geological features. In combination with the indented relief, these are responsible for the occurrence of torrents, gullies and ditches that flow into the Muć valley and bring material which covers the fertile soil and the roads. According to the estimate contained in the "Complex Amelioration Plan of Muć Municipality", damage inflicted by these torrents was exceptionally high and amounted to 20,000,000 dinars annually, or about 66 thousand dollars. 2. The geological substrate of the study area enables faster soil formation. Compared with typical karst soils on limestone substrates, fresher soils of better quality were developed in the area. Their amelioration achieves better productivity than in the surrounding areas. 4. AMELIORATION GOAL According to the "Complex Amelioration Plan of Muć Municipality", the immediate goal of ameliorating degraded areas in the study site is to protect soil against erosions. Another goal involves fodder production. At the time of the Plan, agriculture accounted for 95% of the national income in Muć Municipality, with the majority (57 %) realized through livestock industry. Since there were only 11 % of arable agricultural areas in the Municipality, the livestock fodder base was made up only of degraded bare karst and thickets. 5. STRUCTURE OF FOREST AREAS IN I960 The structure of forest areas at the time of the "Complex Amelioration Plan of Muć Municipality" was determined by vectorizing the vegetation map, a component part of the said plan, on a scale 1 : 25,000. According to the data provided by the Split Forest Office listed in the "Complex Amelioration Plan of Muć Municipality", the growing stock in the study area amounted to about 9,000 m3 (black pine), while the average annual increment per hectare was about 0.7 m3. 6. AMELIORATION PLAN The following amelioration and silvicultural mea sures were envisaged by the amelioration plan: 1. Bare karst afforestation productive-protective 126 ha; - anti-erosion 77 ha; establishing windthrow belts 36 ha; 2. Bare karst amelioration planting fodder shrubs 447.70 ha; planting fodder and forest species 271.0 ha; regenerating the grass cover and planting groups of trees 67.40 ha; 3. Conifer planting in thickets 51.60 ha; 4. Controlling and limiting grazing; 5. Application of regular silvicultural treatments in black pine cultures (repair planting, thinning). 7. DATA ON THE ACTIVITIES ACCOMPLISHED IN THE PERIOD 1960 1993 According to the management data referring to the past period referred to in the Management Plan for the management unit "Borovača" (valid in the period 1994 - 2003), the following activities were undertaken in the management unit "Borovača" in the period 1975-1993: - afforestation 421.50 ha; cleaning 35.52 ha; construction of fire lines 22.74 ha; maintenance of fire lines 27.83 ha. No data on earlier activities are available. 8. STRUCTURE OF FORESTED AREAS IN 1993 The observed area comprises 35 compartments and 1994 - 2003, of the total 1,293.76 ha, forested areas ac128 subcompartments of the management unit "Borocounted for 898.06 ha (69.41 %) and bare karst acvača". According to the management plans valid from counted for 395.70 ha (30.59 %). |
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 145 <-- 145 --> PDF |
A. Durbcšić, 1. Milković: AFFORESTING UNSTOCKED FORESTLAND ON THE SOUTHERN SLOPES ... Šumarski list - SUPLEMENT 12005). 133-143 According to the Forest Management Plan for the stock in the study area is about 60 thousand m , while MU "Borovača" (valid 1994 - 2003), the growing the annual current increment is 3.35 m7ha. 9. AMELIORATION RESULT Ocular observation does not reveal any considerable damage from torrents in the study area. The regional Drniš-Muć-Sinj road is passable, the agricultural areas allow for undisturbed production, and there is no clogging of natural ditches, which contributes to natural water discharge. This is confirmed by research results of Dr Topic (2001, 2003). In his paper "The impact of black pine cultures (Pinus nigra Arn.) on soil protection against rain-induced erosion" (Zagreb, 2001), based on research of several years in permanent sample plots in the watershed of the Suvava torrent, Dr Topic concludes: "Cultures of black pine in the watershed of the Suvava torrent have distinctly positive ef fects in terms of soil protection against rain-induced erosion. Surface runoff of precipitation water under the studied culture is low, while erosion is excluded." Along with invaluable anti-erosion effects and increased values of other non-commercial functions, the applied ameliorative treatments considerably improved the wood-productive forest function in the area and offered the possibility of further improvement. Older stands of black pine manifest the succession of autochthonous vegetation (pubescent oak, manna ash, oriental hornbeam). This will increase the share of autochthonous tree species in future management. 10. CONCLUSION The experience and results achieved in this facility provide a good starting point for amelioration of torrential and erosion-prone karst areas. |