DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 125 <-- 125 --> PDF |
S. Pcrić. V. Topic. Ž. Oreškovic, R- Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA ... Šumarski list SUPLKMENT (2005). 120-132 1/3 raspoređena je na proljeće i ljeto. Na osnovi Langovog godišnjeg kišnog faktora (62,31) ovo područje pripada humidnoj klimi, dok ljetni mjeseci, na osnovi mjesečnog kišnog faktora pripadaju aridnoj klimi. Kiše često dolaze u obliku vrlo jakih pljuskova, tako da ponekad u tijeku jednog dana zna pasti preko 80 mm kiše. Relativna godišnja vlaga zraka u Zadru iznosi 72 %. Inače ovo područje ima godišnje 3 dana s vlagom manjom ili jednakom 30 %, a 55 dana s vlagom većom ili jednakom 80 %. Zadar ima godišnje u prosjeku 16 dana s mrazom. Pojava mraza zabilježena je na postaji Zadar od mjeseca listopada do svibnja. Najučestalija je pojava mraza u siječnju (5,2 dana). Prema mjernim podacima pojava kasnih proljetnih mrazeva je rijetka. Snijeg je u ovom području rijetka i kratkotrajna pojava. Maksimalna visina snijega iznosi 18 cm. Deponije su smještene u području vrlo intenzivnih zračnih strujanja koja su posebice česta u hladnijim godišnjim razdobljima. Prevladavajući vjetrovi su bura, jugo i maestral. Bura je u ovom podvelebitskom području vrlo jaka i olujna. Javlja se u svim godišnjim dobima, ali ipak s najvećim brojem dana i s najvećom snagom zimi, najčešće od siječnja do ožujka. Jugo se javlja tijekom cijele godine, ali najčešće za vrijeme jeseni. Ponekad u proljeće dolazi kao topao i suh vjetar i tada zna nanijeti dosta štete raslinju. U toplim je i vrućim danima skoro redovit vjetar maestral, koji puše po danu i s mora. On donosi svježi morski zrak koji ublažuje inače nesnosnu ljetnu žegu. Vegetacijske karakteristike Vegetation U vegetacijsko-fitogeografskom smislu biljni pokrov u ovom području pripada mediteransko-litoralnom vcgetacijskom pojasu i to submediteranskoj vegetacijskoj zoni (Rau š et al. 1992). U skladu s klimatskim i edafskim prilikama razvijala se i vegetacija na ovom području. Podnožje Velebita nekada su prekrivale šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum orientalis H-ić 1939) kao konačni i klimom uvjetovani stadij u razvoju vegetacije ovog područja. Međutim, ti su predjeli devastirani dugogodišnjim nekontroliranim utjecajem čovjeka i stoke te klimatskim utjecajem. Sačuvali su se i razvili samo otporniji, obično bodljikavi grmovi i polugrmovi ili zeljaste biljke s razvijenim podzemnim dijelovima. Tako je u ovom podvelebitskom području česta šmrika (Juniperus oxycedrus), drača (Paliurus spina christi), trn (Crataegus transalpina), kupina (Rubus ulmifolius), šparožina (Asparagus acutifolius). Kako se u zadnje vrijeme na ovom području više intenzivno ne obavlja ispaša stoke, a nema niti sječe, prisutna je progresivna sukcesija šumske vegetacije. Pojavljuje se ponovo crni jasen (Fraxinus ornus), bijeli grab (Carpinus orientalis), maklen (Acer monspessulanum), rašcljka (Prunus mahaleb), smrdljika (Pistacia terebinthus) i zelenika (Phillyrea latifolia), a ponegdje i hrast medunac (Quercus pubescens), koje se postupno izdižu iznad šmrike i drače. U zadnjih nekoliko godina Hrvatske šume d.o.o. podižu i borove kulture na ovom području, koje će doprinijeti njegovoj općoj pejsažnoj i vizualnoj vrijednosti. Od prizemnog rašća nalazimo Helichrysum italicum, Salvia officinalis, Chrysopogon gryllus, Festuca illyrica, Sesleria autumnalis, Bromus erectus, Koeleria splendes, Eryngium sp., Euphorbia sp., i dr. MOGUĆNOST BIOLOŠKE SANACIJE - Biological amelioration Osnovna načela biološke sanacije -Basic principles Biološka sanacija deponija (odlagališta) ponajprije se provodi u cilju zaštite krajobraza i njegove pejsažne vrijednosti. Zadatak meliorativnog zahvata je stvoriti supstrat, koji će biti sposoban kontinuirano opskrbljivati vegetaciju vodom, zrakom i hranjivim tvarima. Prije unošenja bilo kakvih meliorativnih elemenata potrebno je na mjestu gdje će se obavljati sadnja biljaka prostorno planirati i razrahliti površinu. Zatim na tako pripremljenu i razrahljcnu površinu nanijeti plodnu zemlju, kao osnovni meliorativni elemenat, kojim bi se osigurale biljkama povoljne biološke, fizičke i kemijske osobine. Pripremom tla mladoj se biljci stvaraju povoljni uvjeti za rast i razvoj. U tlu se stvaraju povoljni vodnozračni odnosi koji omogućuju optimalne biokemijske procese, nužne za život biljke. Kako će se i kojim intenzitetom prići pripremi tla, ovisi o stanju tla, načinu sadnje, uporabi mehanizacije itd. Dobra priprema tla često je odlučujuća za uspjeh sadnje. Biološka sanacija deponija (odlagališta) ponajprije se provodi u cilju zaštite krajobraza i njegove pejsažne vrijednosti. Sadni materijal i način sadnje Seedlings and planting methods Prema prostornom rasporedu biljke se mogu saditi primjenjuje se gdje god to omogućuje sam teren u pravilnom ili nepravilnom obliku. Pravilan raspored (panjevi, kamenjare, itd.), a može biti raznih oblika: |