DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 125     <-- 125 -->        PDF

S. Pcrić. V. Topic. Ž. Oreškovic, R- Maradin: BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA ... Šumarski list SUPLKMENT (2005). 120-132
1/3 raspoređena je na proljeće i ljeto. Na osnovi Langovog
godišnjeg kišnog faktora (62,31) ovo područje
pripada humidnoj klimi, dok ljetni mjeseci, na osnovi
mjesečnog kišnog faktora pripadaju aridnoj klimi.


Kiše često dolaze u obliku vrlo jakih pljuskova,
tako da ponekad u tijeku jednog dana zna pasti preko
80 mm kiše. Relativna godišnja vlaga zraka u Zadru iznosi
72 %. Inače ovo područje ima godišnje 3 dana s
vlagom manjom ili jednakom 30 %, a 55 dana s vlagom
većom ili jednakom 80 %.


Zadar ima godišnje u prosjeku 16 dana s mrazom.
Pojava mraza zabilježena je na postaji Zadar od mjeseca
listopada do svibnja. Najučestalija je pojava mraza u
siječnju (5,2 dana). Prema mjernim podacima pojava
kasnih proljetnih mrazeva je rijetka. Snijeg je u ovom


području rijetka i kratkotrajna pojava. Maksimalna visina
snijega iznosi 18 cm.


Deponije su smještene u području vrlo intenzivnih
zračnih strujanja koja su posebice česta u hladnijim godišnjim
razdobljima. Prevladavajući vjetrovi su bura,
jugo i maestral. Bura je u ovom podvelebitskom području
vrlo jaka i olujna. Javlja se u svim godišnjim dobima,
ali ipak s najvećim brojem dana i s najvećom
snagom zimi, najčešće od siječnja do ožujka. Jugo se
javlja tijekom cijele godine, ali najčešće za vrijeme jeseni.
Ponekad u proljeće dolazi kao topao i suh vjetar i
tada zna nanijeti dosta štete raslinju. U toplim je i vrućim
danima skoro redovit vjetar maestral, koji puše po
danu i s mora. On donosi svježi morski zrak koji ublažuje
inače nesnosnu ljetnu žegu.


Vegetacijske karakteristike Vegetation


U vegetacijsko-fitogeografskom smislu biljni pokrov
u ovom području pripada mediteransko-litoralnom
vcgetacijskom pojasu i to submediteranskoj vegetacijskoj
zoni (Rau š et al. 1992). U skladu s klimatskim
i edafskim prilikama razvijala se i vegetacija na
ovom području. Podnožje Velebita nekada su prekrivale
šume hrasta medunca i bijelog graba (Querco-Carpinetum
orientalis H-ić 1939) kao konačni i klimom
uvjetovani stadij u razvoju vegetacije ovog područja.
Međutim, ti su predjeli devastirani dugogodišnjim nekontroliranim
utjecajem čovjeka i stoke te klimatskim
utjecajem. Sačuvali su se i razvili samo otporniji, obično
bodljikavi grmovi i polugrmovi ili zeljaste biljke s
razvijenim podzemnim dijelovima. Tako je u ovom
podvelebitskom području česta šmrika (Juniperus oxycedrus),
drača (Paliurus spina christi), trn (Crataegus
transalpina), kupina (Rubus ulmifolius), šparožina


(Asparagus acutifolius). Kako se u zadnje vrijeme na
ovom području više intenzivno ne obavlja ispaša stoke,
a nema niti sječe, prisutna je progresivna sukcesija
šumske vegetacije. Pojavljuje se ponovo crni jasen
(Fraxinus ornus), bijeli grab (Carpinus orientalis), maklen
(Acer monspessulanum), rašcljka (Prunus mahaleb),
smrdljika (Pistacia terebinthus) i zelenika (Phillyrea
latifolia), a ponegdje i hrast medunac (Quercus pubescens),
koje se postupno izdižu iznad šmrike i drače.
U zadnjih nekoliko godina Hrvatske šume d.o.o. podižu
i borove kulture na ovom području, koje će doprinijeti
njegovoj općoj pejsažnoj i vizualnoj vrijednosti.


Od prizemnog rašća nalazimo Helichrysum italicum,
Salvia officinalis, Chrysopogon gryllus, Festuca
illyrica, Sesleria autumnalis, Bromus erectus, Koeleria
splendes, Eryngium sp., Euphorbia sp., i dr.


MOGUĆNOST BIOLOŠKE SANACIJE - Biological amelioration
Osnovna načela biološke sanacije -Basic principles


Biološka sanacija deponija (odlagališta) ponajprije
se provodi u cilju zaštite krajobraza i njegove pejsažne
vrijednosti.


Zadatak meliorativnog zahvata je stvoriti supstrat,
koji će biti sposoban kontinuirano opskrbljivati vegetaciju
vodom, zrakom i hranjivim tvarima. Prije unošenja
bilo kakvih meliorativnih elemenata potrebno je na
mjestu gdje će se obavljati sadnja biljaka prostorno planirati
i razrahliti površinu. Zatim na tako pripremljenu i
razrahljcnu površinu nanijeti plodnu zemlju, kao osnovni
meliorativni elemenat, kojim bi se osigurale biljkama
povoljne biološke, fizičke i kemijske osobine.


Pripremom tla mladoj se biljci stvaraju povoljni
uvjeti za rast i razvoj. U tlu se stvaraju povoljni vodnozračni
odnosi koji omogućuju optimalne biokemijske
procese, nužne za život biljke. Kako će se i kojim intenzitetom
prići pripremi tla, ovisi o stanju tla, načinu
sadnje, uporabi mehanizacije itd. Dobra priprema tla
često je odlučujuća za uspjeh sadnje.


Biološka sanacija deponija (odlagališta) ponajprije
se provodi u cilju zaštite krajobraza i njegove pejsažne
vrijednosti.


Sadni materijal i način sadnje Seedlings and planting methods


Prema prostornom rasporedu biljke se mogu saditi primjenjuje se gdje god to omogućuje sam teren
u pravilnom ili nepravilnom obliku. Pravilan raspored (panjevi, kamenjare, itd.), a može biti raznih oblika: