DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 122 <-- 122 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU - PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list-SUPLEMENT (2005) 120-132 UDK 630* 232.5 BIOLOŠKA SANACIJA POVRŠINSKIH KOPOVA I DEPONIJA PRILIKOM IZGRADNJE AUTOCESTA U HRVATSKOJ BIOLOGICAL CONTROL OF EXCAVATIONS AND DUMPS DURING THE CONSTRUCTION OF HIGHWAYS IN CROATIA Sanja PERIĆ, Vlado TOPIC, Željko OREŠKOVIĆ, Romana MARADIN* SAŽETAK: Ovaj rad razmatra problematiku biološke sanacije površinskih kopova i deponija na dionici autoceste Maslenica-Zadar 1. Posljednjih nekoliko godina velika pozornost posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. Nažalost, uz njihovu izgradnju usko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava kroz koji prolaze, te s ekološkog stajališta izgradnja autocesta predstavlja važan problem. Kod odabira trasa autocesta vodi se briga o minimalnom narušavanju prirode. Bez obzira na te činjenice, dolazi do izmjene krajolika koji nakon određenih zahvata u prostoru treba ponovno poprimiti svoje krajobrazne, ekološke i estetske funkcije. Istraživanja su provedena na lokacijama Rovanjska (oko 300 m južnije od istoimenog naselja i Velebitskog kanala u podnožju Velebita) i Posedarje koja se nalazi uz samu autocestu Split-Zagreb, s njezine južne strane. Teren na kojem se nalazi površinski kop i deponija građevnog materijala ima tipičnu krašku morfologiju. Kod jačih oborina javljaju se površinska otjecanja i površinski erozijskiprocesi. Neposredno uz deponij nalazi se Novigradsku more. U radu su obrađene prirodne značajke istraživanog područja: geološke i hidrološke karakteristike, klimatske prilike i vegetacijske karakteristike. Analizirana su osnovna načela biološke sanacije. Autori daju popis vrsta šumskog drveća, grmlja, polugrmova i penjačica koje dolaze u obzir za biološku sanaciju, te obrađuju načine sadnje po lokacijama. Za obje lokacije napravljen je shematski prikaz pošumljavanja. Cilj rada je pošumljavanjem, kao meliorativnom mjerom u zaštiti krajobraza, pošumiti i ozeleniti to područje kako bi se spiječila erozija i oplemenila pejzažna i vizualna vrijednost krajolika. Ključne riječi: biološka sanacija, autoceste, vrste sadnica, način sadnje, pošumljavanje, erozija UVOD - Introduction Posljednjih nekoliko godina u strateškim smjerniusko je povezano i narušavanje stabilnosti ekosustava cama razvoja Republike Hrvatske najveća pozornost kroz koje te ceste prolaze. Kod odabira trasa autoceste posvećena je prostornom planiranju trasa autocesta. prihvaća se ona koja na neki način minimalno naPovezivanje pojedinih krajeva naše zemlje jedan je od rušava prirodu. Ipak, tako izmijenjen krajolik treba poključnih momenata. Nažalost, uz izgradnju autocesta novno poprimiti svoje krajobraznc, ekološke i estetske funkcije. Zbog toga je uz projektnu dokumentaciju o izgradnji autoceste zbog velikih zahvata u prostoru, * Dr. se. Sanja Perić, Dr. se. Vlado Topić, obvezno izraditi Studiju utjecaja na okoliš, te Projekt Željko Orcšković, dipl. ing., Romana Maradin, dipl. ing.. biološke sanacije uz trase pojedinih dionica. Šumarski institut Jastrcbarsko |