DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu




ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 117     <-- 117 -->        PDF

J. Gračan, S. Perić. M. Ivankovic, II. Marjanović: BIOLOŠKA SANACIJA EROZIJE .
Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 110-119
Slika 4. Biljke crnoga bora sađene na gradone 1975, terenski
pokus Belaj 2004.


Figure 4 Plants ofPinus nigra planted in gradones in 1975,
the Belaj 2004 field experiment
(Snimio -Photo: Ivankovic)


Prosječni postotak preživljavanja svih biljaka na
ovom pokusu iznosio je 1976. godine 69,65 %, a prosječna
visina 14,80 cm. Prosječni postotak preživljavanja
hibridnih biljaka iznosio je 80 % s visinama od


ZAKLJUČCI


1.
Biljke različitih provenijencija crnog bora dominiraju
u preživljavanju, visinskom i debljinskom rastu
i razvoju u odnosu na hibridne biljke.
2.
Prosječni postotak (ponderirani) preživljavanja tih
biljaka u 2004. godini iznosi 59,95 %. Prosječne visine
iznose 5,75 metara, a prsni promjer 9,55 cm u
terenskom pokusu Lički Osredci.
3.
Hibridne biljke između crnog i japanskog crvenog
bora imaju gotovo dvostruko manje preživljavanje
(25,14 %), visine (2,03 m) i prsne promjere (5,44 cm).
4.
U Terenskom pokusu u Istri (Belaj) biljke različitih
provenijencija u starosti od 8 godina imaju nešto
veće visine i prsne promjere od hibridnih biljaka.
LITERATURABertović, S., A. Ž. Lovrić, 1987: Šumske zajednice
u Jugoslaviji, Šumarska enciklopedija 3, Zagreb.
Cestar, D.,V. Hren, K. Bezak,V. Krejči, 1985:
Inventarizacija i valorizacija pokusne plohe
"Zrmanja", Stručni izvještaj za 1985., 31 pp. Šumarski
institut, Jastrebarsko.
Gračan, J., M. Vidaković, T. Littvay, N. Komlenović,
P Rastovski, 1991: Prilog sanaciji
erozije na području izvorišta rijeke Une.
Radovi Vol. 26, broj 1:5-23.


16,75 cm. Preživljavanje biljaka crnog bora različitih
provenijencija iznosio je 59,30 % s prosječnom visinom
biljaka od 12,80 cm. Iz iznesenog je vidljivo kako
su hibridne biljke u juvenilnom stadiju većeg postotka
preživljavanja i prosječnih visina, što se i očekivalo.


Rezultati izmjera visina i prsnih promjera svih biljaka
u pokusu 1981. godine su pokazali kako su prosječne
visine različitih provenijencija crnog bora imale
nešto više prosječne visine biljaka (58,40 cm) od hibridnih
(54,25 cm). Što se tiče prsnih promjera odnos
je ostao isti, odnosno prosječni promjer crnog bora iznosio
je 29,62 mm, a hibrida 25,27 mm. Prosječna
debljina biljaka u pokusu bila je 27,45 mm.


Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su kako
su tla u Istri na kojima su osnovani pokusi karbonatna,
slabo alkalne reakcije, dobro opskrbljena pristupačnim
kalcijem, a slabo fosforom. Stanje humizacije i opskrbljenost
ukupnim dušikom je dobra. Tla imaju ekološki
povoljan mehanički sastav, pretežito pripadaju u
teksturne klase: glinasta ilovača i praškasta glina
(Martinović 1977, M artinović iVrbek 1982,
Martinović iCestar 1987).


Conclusions


5.
Sa šumarskog stajališta, biološka sanacija erozije
sadnjom biljaka crnoga bora omogućuje brže i djelotvornije
pošumljavanje erodiranih površina i time
značajno smanjuje intenzitet erozije te omogućuje
povratak autohtone vegetacije.
Na kraju koristimo priliku te zahvaljujemo tadašnjem
upravitelju Šumarije Gračac dipl. ing. Davoru
Zecu, dipl. ing. šumarstva i upravitelju Šumarije Labin,
Krunoslavu Božičeviću , dipl. ing. šumarstva,
koji su pomogli da se obave izmjere biljaka i dovrše istraživanja.


-
References
Ivančević , V. 2003: 125 obljetnica osnutka "kraljevskog
nadzorništva za pošumljavanje krasa
krajiškog područja - inspektorata za pošumljavanje
krševa, goleti i uređenje bujica" u Senju,
naše najstarije šumarske krške organizacije,
1878 - 2003. godine. Šum. list - Suplement
(2003)3-22.


Komlcnović, N., Đ. Markoja, P Rastovski:
Istraživanje utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih
gnojiva na rast i ishranu drveća i grmlja,
Zagreb, Šumarski list.