DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 117 <-- 117 --> PDF |
J. Gračan, S. Perić. M. Ivankovic, II. Marjanović: BIOLOŠKA SANACIJA EROZIJE . Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 110-119 Slika 4. Biljke crnoga bora sađene na gradone 1975, terenski pokus Belaj 2004. Figure 4 Plants ofPinus nigra planted in gradones in 1975, the Belaj 2004 field experiment (Snimio -Photo: Ivankovic) Prosječni postotak preživljavanja svih biljaka na ovom pokusu iznosio je 1976. godine 69,65 %, a prosječna visina 14,80 cm. Prosječni postotak preživljavanja hibridnih biljaka iznosio je 80 % s visinama od ZAKLJUČCI 1. Biljke različitih provenijencija crnog bora dominiraju u preživljavanju, visinskom i debljinskom rastu i razvoju u odnosu na hibridne biljke. 2. Prosječni postotak (ponderirani) preživljavanja tih biljaka u 2004. godini iznosi 59,95 %. Prosječne visine iznose 5,75 metara, a prsni promjer 9,55 cm u terenskom pokusu Lički Osredci. 3. Hibridne biljke između crnog i japanskog crvenog bora imaju gotovo dvostruko manje preživljavanje (25,14 %), visine (2,03 m) i prsne promjere (5,44 cm). 4. U Terenskom pokusu u Istri (Belaj) biljke različitih provenijencija u starosti od 8 godina imaju nešto veće visine i prsne promjere od hibridnih biljaka. LITERATURABertović, S., A. Ž. Lovrić, 1987: Šumske zajednice u Jugoslaviji, Šumarska enciklopedija 3, Zagreb. Cestar, D.,V. Hren, K. Bezak,V. Krejči, 1985: Inventarizacija i valorizacija pokusne plohe "Zrmanja", Stručni izvještaj za 1985., 31 pp. Šumarski institut, Jastrebarsko. Gračan, J., M. Vidaković, T. Littvay, N. Komlenović, P Rastovski, 1991: Prilog sanaciji erozije na području izvorišta rijeke Une. Radovi Vol. 26, broj 1:5-23. 16,75 cm. Preživljavanje biljaka crnog bora različitih provenijencija iznosio je 59,30 % s prosječnom visinom biljaka od 12,80 cm. Iz iznesenog je vidljivo kako su hibridne biljke u juvenilnom stadiju većeg postotka preživljavanja i prosječnih visina, što se i očekivalo. Rezultati izmjera visina i prsnih promjera svih biljaka u pokusu 1981. godine su pokazali kako su prosječne visine različitih provenijencija crnog bora imale nešto više prosječne visine biljaka (58,40 cm) od hibridnih (54,25 cm). Što se tiče prsnih promjera odnos je ostao isti, odnosno prosječni promjer crnog bora iznosio je 29,62 mm, a hibrida 25,27 mm. Prosječna debljina biljaka u pokusu bila je 27,45 mm. Rezultati dosadašnjih istraživanja pokazali su kako su tla u Istri na kojima su osnovani pokusi karbonatna, slabo alkalne reakcije, dobro opskrbljena pristupačnim kalcijem, a slabo fosforom. Stanje humizacije i opskrbljenost ukupnim dušikom je dobra. Tla imaju ekološki povoljan mehanički sastav, pretežito pripadaju u teksturne klase: glinasta ilovača i praškasta glina (Martinović 1977, M artinović iVrbek 1982, Martinović iCestar 1987). Conclusions 5. Sa šumarskog stajališta, biološka sanacija erozije sadnjom biljaka crnoga bora omogućuje brže i djelotvornije pošumljavanje erodiranih površina i time značajno smanjuje intenzitet erozije te omogućuje povratak autohtone vegetacije. Na kraju koristimo priliku te zahvaljujemo tadašnjem upravitelju Šumarije Gračac dipl. ing. Davoru Zecu, dipl. ing. šumarstva i upravitelju Šumarije Labin, Krunoslavu Božičeviću , dipl. ing. šumarstva, koji su pomogli da se obave izmjere biljaka i dovrše istraživanja. - References Ivančević , V. 2003: 125 obljetnica osnutka "kraljevskog nadzorništva za pošumljavanje krasa krajiškog područja - inspektorata za pošumljavanje krševa, goleti i uređenje bujica" u Senju, naše najstarije šumarske krške organizacije, 1878 - 2003. godine. Šum. list - Suplement (2003)3-22. Komlcnović, N., Đ. Markoja, P Rastovski: Istraživanje utjecaja sjetvenih supstrata i mineralnih gnojiva na rast i ishranu drveća i grmlja, Zagreb, Šumarski list. |