DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 112 <-- 112 --> PDF |
IZLAGANJE NA ZNANSTVENOM SKUPU - PRESENTATION AT THE INTERNATIONAL SYMPOSIUM Šumarski list - SUPLEMENT (2005). 110-119 UDK 630* 232 + 116 + 165 BIOLOŠKA SANACIJA EROZIJE NA PODRUČJU LIKE I ISTRE BIOLOGICAL EROSION CONTROL IN THE WESTERN PART OF CROATIA Joso GRAČAN, Sanja PERIĆ, Mladen IVANKOVIĆ, Hrvoje MARJANOVIĆ´ SAŽETAK: U ovom se radu prikazuju rezultati istraživanja biološke sanacije erozije na području izvorišta rijeke Une (Uprava šuma Podružnica Gospić, Šumarija Gračac) i Istre (Uprava šuma Podružnica Buzet, Šumarija Labin). Istraživanja su započeta 1972 godine, a provodili su ih Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu (Katedra za šumarsku genetiku i dendrologiju) i bivši Jugoslavenski institut za četinjače, Jastrebarsko (Odjel za oplemenjivanje šumskog drveća). Opće vodoprivredno poduzeće Karlovac i Opće vodoprivredno poduzeće Rijeka financirali su istraživanje, a Opće udruženje šumarstva Hrvatske i Fond za naučni rad, Zagreb su sufinancirali. Terenski pokusi osnovani su na površini od oko 1,5 ha u proljeće (Istra) i na oko 1 ha (Lika) ujesen 1975. godine. U pokusu su presađene biljke crnog bora i hibridi crnog i japanskog crvenog bora. Prvi rezultati istraživanja su objavljeni u starosti biljaka od 15 (Lika) i 5 godina (Istra). Prosječni postotak preživljavanja na terenskom pokusu u Lici iznosio je 59 %, a prosječna visina 2,03 m. U Istri je prosječni postotak preživljavanja iznosio 80,40 %, a prosječna visina 16,6 cm u starosti od 5 godina i s 54,25 cm prosječnom visinom i 27,45 mm prosječnim promjerom u starosti od 11 godina. U pravilu hibridne biljke su manjih visina i postotka preživljavanja. Ključne riječi: crni bor, japanski crveni bor, hibridi, erozija, biološka sanacija UVOD - Introduction Erozijsko područje izvorišta rijeke Une prostire se Istri, u području rijeke Botonege i Boljunšćice nalazimo na površini od oko 170 km" i spada medu najugroženikarakterističan primjer erozije fliša, koja općenito u Hrje u Hrvatskoj. Zaštita tla od erozije na tom području vatskoj na flišu nijc toliko izražena. Erozija osim tla zazapočela je 1957. godine izgradnjom građevinskih hvaća i litološku podlogu (Komlenović i sur. 1983). objekata. Međutim, i na ovom području se brzo došlo Zaštita tla od erozije i bujica na krškom području ima do saznanja kako se zaštita tla od erozije ne može saniveliko gospodarsko, ekološko i društveno značenje rati samo tehničkim mjerama, već pri tome treba pri( Topić 2003). mjenjivati i biološku zaštitu tla (Vid ako vić i sur. U ovom radu prikazani su rezultati istraživanja zašti 1986, Gračan i sur. 1991., Ivančević i sur. 2003.) te tla od erozije na projektu "Biološka sanacija erozije u Na ovom su području prisutni svi fenomeni erozije: po Lici i Istri". Projekt su zajednički izradili bivši Institut vršinska, brazdasta i jaružasta (Radulovi ć 1972.). za četinjače, Jastrebarsko (Odjel za oplemenjivanje Prema Topi ću (1997) problemima krša i njegova po šumskog drveća) i Šumarski fakultet, Zagreb (Katedra šumljavanja bavili su se mnogi naši autori. U središnjoj za šumarsku genetiku i dendrologiju). Ova je istraživanje financirao Republički fond za naučni rad, (kasnije Ministarstvo znanosti) i Opća vodoprivredna poduzeća Karlovac i Rijeka. Opće udruženje šumarstva (kasnije Dr. se. Joso Gračan, Dr. se. Sanja Pcrić, Hrvatske šume) sufinanciralo je ova istraživanja. Pro Dr. se. Mladen Ivanković, Hrvoje Marjanović, dipl. ing. Šumarski institut, Jastrebarsko jektom su bila planirana biološka i tehničko-hidrološka |