DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 11 <-- 11 --> PDF |
Z. Vicha: PEDESET GODINA ŠUMARSKOG IIIDRO-PEDOLOSKOG ISTRAŽIVANJA U ŠUMSKIM Šumarski list - SUPLEMENT (2005), 7-16 Mjerenje oborina je važno, radi se s više detalja nego rutinski u klimatologiji. U svakom je slivu instalirano četiri totalizera, tri na vodnoj granici, jedan u dolini, u središtu bazena. Ukupne oborine mjere se mjesečno. Oborine se bilježe pluvijalnim grafikonima tjedno, s važnim podacima o poplavama i njihovom analizom. Mjerači oborina u stanici verificiraju pouzdanost mjerenja. Zimi se mjeri sloj novog snijega, ukupni sniježni pokrov i njegova vodna vrijednost. Mjesečne ukupne oborine slivova izračunavaju se primjenom poligonske metode Horton-Thiesson. Vodno se otjecanje mjeri u betonskim mjernim lijevcima s limnigrafskim šahtom. Ovi su opremljeni s limnigrafima OTT tjednog režima. Promatrači dnevno mjere razinu vode i temperaturu. Otjecanje se vrednuje na temelju potrošnih krivulja, a vrijednosti se opetovano verificiraju. Minimalni protok mjeri se u 50-litarskom kalibriranom kontejneru, ispod žice lijevaka. Tri lijevka u slivu CE mjere nezavisno otjecanje dvaju dijelova bazena, a također i otjecanje niz pritoku. Detaljniji podaci o digitalnom mjerenju: Registracijski blok M4016 sa 16 kanala opremljen s akumulatorom osnova je opservacijske stanice MS 16. Registracijski blok omogućuje povezivanje svih standardnih tipova mjernih senzora. Svi uobičajeni senzori sa standardnom, tekućom frekvencijom ili pulsnim outputom mogu se priključiti na blok. Nekoliko ultrasoničnih i clektrokemijskih pokusa s digitalnim outputom mogu se na taj način priključiti na blok. Povezanost s blokom izvodi se s programima MOST, te aktualnom verzijom MOST 32. Programi prenose podatke u radnu knjigu, konstatiraju parametre mjerenja, poh rane podataka i obrade podataka uz uporabu outputa iz tablica i grafikona. Za mjerenje razine vode u otvorenim lijevcima, primijenjuju se ultrasonične probe US 3000. Mikroprocesor izračunava razdaljinu na temelju vremenskog intervala poslanog ultrasoničnog impulsa i njegovog odraza, korigiranog na temelju temperature zraka. Bazna rezolucija probe je 1 mm. Zračna temperatura mjeri se termometrom platinske rezistencije Pt 100 s tekućim prijenosnikom u gla vi. Za mjerenje kapaciteta zračne vlage rabi se senzor s tekućim outputom. Termometer i senzor vlage zaštićeni su radijacijskim pokrovom, a postavljeni su na jarbol visine 2 m iznad tla. Temperatura zraka također se mjeri platinskim termometrom Pt 100. Čitav kompleks priključen je na pulsni input registracijskog bloka. Ovaj registrira, u jednom od kanala, volumen oborina unutar vremenskog razdoblja postavljenog intervala pohrane podataka u bloku. Načelo uporabe mjerača oborina temelji se na mehanizmu čamca (dumping boat) podijeljenom u dva dijela, kako bi se dobili električni impulsi, ovisno o intenzitetu oborina. Kiša prolazi kroz otvor strogo određenog područja, izravno u lijevak, te nastavlja do gornjeg dijela čamca. Kada se gornji dio napuni određenom masom oborine, čamac se prevrne. Polovina čamca se isprazni, a druga polovina dospije pod lijevak. Ovaj se proces nastavlja do prestanka kiše. Magnet pričvršćen na tijelo čamca dovodi do kontakta pri svakom prevrtanju. Ovaj kontakt, ovisno o protoku oborine, omogućava registriranje broja prevrtanja, a time i volumen oborine. REZULTATI DUGOROČNOG ISTRAŽIVANJA U PLANINAMA BESKYDY Results of long-term research in Beskydy Mts. Tijekom čitavog razdoblja istraživanja u bazenu CE, prosječna godišja oborina bila je 1122,4 mm, otjecanje 646,2 mm, prosječan godišnji protok bio je 20,5 1. s"´x km2. U bazenu MR prosječna godišnja oborina bila je 1.238,4mm, otjecanje 912 mm, prosječan godišnji protok 28,9 1 s" -1 x km2. U grafikonima su prikazane prosječne mjesečne oborine i otjecanje u razdoblju 1954 - 2003. U Beskydima snijeg se topi od ožujka do svibnja, a najviše oborina padne za vrijeme ljetnih mjeseci. Detaljna analiza vodne ravnoteže u šumskim sastojinama vrlo je složen prirodni proces. Počinje mjerenjem pojedinih kiša, broja dana među njima, intercepcije, evapotranspiracije, natapanja vode u tlu, otjecanja pod različitim klimatskim uvjetima, sezone i prirodnih uvjeta. Pri jakoj kiši dio se vode natopi u šumskom tlu, manji dio otječe, uglavnom u zemljišta nabijene i stabilizirane površine. Volumen vode upijen u šumskom tlu ograničen je. To je razlog što se površinsko otjecanje može promatrati kada je voda koncentrirana u rovovima i vodotokovima. Ovaj tip otjecanja ima udjel od 15-20 % ukupne maksimalne količine, i ograničenje na vrlo kratko vrijeme. Veći postotak je onaj brzog površinskog otjecanja u poplavnim valovima; retencijski kapacitet tijekom čitavog razdoblja jedva je prelazio 2mm u minuti, što znači 33 m3 vode po kvadratnom kilometru u sekundi. Najveće specifično otjecanje bilo je izmjereno u MR : q = 3.144m3 x s" . km". Ovi podaci podvrđuju brzu vodnu retenciju šumskog tla. Zaista velike, iznenadne kiše u Beskydima rezultirale su poplavama. Opasne su i vodne kulminacije što prelaze 1000 . s"1 x km2. Za vrijeme istraživanja, takvi su događaji primijećeni devet puta u MR i sedam puta u CE. U MR je najviša kulminacija zabilježena nakon bujice izazvane kišom 25. srpnja 1966 s već spomenutom vrijednosti od 3.144 1 s~´ x km2. U CE je najveća |