DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 13/2005 str. 101 <-- 101 --> PDF |
V. Ivančević: BIOLOŠKO-TEHNIČKI RADOVI NA SANACIJI SENJSKE BUJICE "TORRENTE" ... Šumarski list -SUPLHMENT (2005). 91-109 dnevne potrošnje od 900 m . To odgovara izdašnosti od 10,41 l/s odnosno godišnje 328.500 nr vode koje je neznatno veća od minimalne izdašnosti. Rekonstrukcijom vodovoda osigurana je dovoljna godišnja količina vode, ali je u ljetnim mjesecima dolazilo do poremećaja zbog povećane potrošnje vode. Prilikom rekonstrukcije položene su cijevi od lijevanog željeza na vodovodnoj pruzi promjera 50, 60 i 80 mm, te na gradskoj mreži promjera 50-150 mm. Sveukupni troškovi rekonstrukcije iznosili su 63.709.926 dinara (slika 7). Puštanjem u rad HE Senj šezdesetih godina minulog stoljeća, stvoreni su uvjeti za nesmetanu opskrbu vodom šireg južnog kopnenog primorskog područja i susjednih otoka. U to svrhu izgrađen je vodovod južnog ogranka Hrvatskog primorja velikog kapaciteta, kao i nova vodovodna pruga iz Hrmotina do Senja. Na taj je način definitivno razriješena vodoopskrba grada Senja, pa bivši stari vodovodni sustav iz područja Senjske drage danas jedino služi za opskrbu njezinih donjih zaselaka. Stara vodovodna pruga zajedno s vrelima i ostalim pratećim objektima danas je prilično zapuštena. To nipošto nije dobro, jer ovaj stari vodovod uvijek mora biti u rezervi u slučaju većih kvarova na sadašnjem vodovodu. Osim toga, njegove vode mogle bi se koristiti za oživljavanje nekadašnjeg uređenog bujičnog kanala od groblja do izlaska u more, koji bi predstavljao originalnu turističku atrakciju. Stalno povećanje broja vrela i njihovo uključivanje u senjski vodovod zasigurno je nastalo kao rezultat uspješnih biološko-tehničkih radova u prikupištu senjske bujice na području Senjske drage. Međutim, sustavna istraživanja takve naravi nisu provedena pa se i ne mogu donositi pouzdani zaključci. U ovom slučaju mogu se jedino stvarati zaključci na temelju saznanja šumarske znanosti koja potvrđuju čvrstu povezanost biološko- tehničkih radova o intenzitetu bujica i erozija. 1 tvrdnja o povećanju broja vrela s obzirom na progresiju vegetacije nije nažalost do sada bila predmetom sustavnih istraživanja. U tom segmentu nije pronađena ZAKLJUČCI Nestankom šuma prije nekoliko stoljeća u prodor noj dolini Senjske drage stvorena je razorna bujica i erozija. Sveukupna dužina senjske bujice od 25 km stvarala je prosječno godišnje 32.000 m nanosa u prikupi štu na području Senjske drage, koja se potom kreta la prema nanosištu ugrožavajući grad Senj. U otklanjanju opasnosti od bujica u nanosištu, pre ložen je bujični kanal iz stare jezgre grada izvan njegovih zidina krajem 18. stoljeća. Ta parcijalna mjera ublažila je opasnost od bujica, ali je nipošto nije potpuno odstranila. nikakva povijesna dokumentacija. Tu nam je donekle pomogla oskudno sačuvana projektna dokumentacija vodoopskrbe grada Senja. No, ni u njoj nažalost nema ključnog odgovora koji bi potvrdio ovisnost povećanja broja vrela o progresiji vegetacije. Ostaje ključna dvojba je li postupično povećanje broja vrela u vodoopskrbi grada Senja bilo limitirano financijskim motivima ili nije bilo potrebe za uključivanjem novih vrela. I u ovom slučaju mogli bi se prikloniti konstataciji da se broj i kapacitet vrela proporcionalno povećavao s intenzitetom biološko-tehničkih radova, uz istodobno smanjenje erozivnih procesa. Konsolidacija nekadašnje senjske bujice i pratećih erozija u Senjskoj dragi već je završena, ali bi postavljanje jednog pilot projekta dobro došlo u daljnjem praćenju tih odnosa. To bi bilo od neprocjenjive koristi za šumarsku i vodoprivrednu struku, ali i za ostale srodne struke. Uz to, postojeća vrela bi trebalo urediti, a potom i uspostaviti trajni pokus mjerenja njihove izdašnosti. Među njima ima i vrlo uspjelih graditeljskih rješenja, koja bi se mogla uvrstiti u spomenike tehničke kulture. Daljnja istraživanja vodnog kapaciteta Senjske drage povezana s nekadašnjom vodoopskrbom grada Senja trebala bi okupiti šumarske ali i ostale stručnjake srodnih disciplina. Koliko je poznato, ovakva uspješna i obimna sanacija bujica i erozija na području Senjske drage primjenom biološko-tehničkih mjera nije poznata na cijelom Sredozemlju. Domaći i strani stručnjaci šumarstva i ostalih srodnih struka neizostavno posjećuju Senjsku dragu, koja ostavlja snažan dojam na svakog posjetitelja. Senjska draga predstavlja eklatantan primjer vrhunskog dostignuća našeg šumarstva, a pogotovo krškog šumarstva. Njegovi se rezultati mogu ravnopravno nositi s krskim šumarstvom najrazvijenijih zemalja Sredozemlja, a u nekim segmentima zauzimaju i vodeću poziciju. - --Conclusions Uspješnu sanaciju senjske bujice i erozije započelo je u drugoj polovici 19. stoljeća Nadzorništvo-Inspektorat i posebne službe za uređivanje bujica kombiniranim biološko-tehničkim radovima u njezinom prikupištu (Senjska draga). Glavni radovi ostvareni su krajem 19. i početkom 20. stoljeća osnivanjem 22 kulturc-branjevinc crnoga bora na 320 ha u mozaičnom rasporedu, izgradnjom 20 km suhozida dužine i izvršenjem različitih uzgojnih radova. Od tehničkih radova izgrađena su 62 različita bujična objekta, među kojima se izdvaja sedam masivnih poprečnih pregrada. Uz to obavljeni su znatni zemljani i građevinski radovi. |