DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 98 <-- 98 --> PDF |
vrste europskih jasena, a uključivala su testove provenijencija i potomstava. Utvrđeno je da su većina kvantitativnih svojstava i fenoloških opažanja za svojstva listanja ovisna o staništu, uz značajno prisutnu interakciju genotip x okoliš (GEI). U sklopu projekta predviđeno je i tiskanje priručnika za vrste europskih jasena uz procjenu njihove otpornosti na bakterijski rak. B. de Cuyper (Belgija) dao je sumarni prikaz dobivenih rezultata istraživačkog europskog projekta RAP, a odnosio se na karakterizaciju genetske raznolikosti i genetske strukture populacija običnog jasena (Fraxinus excelsior). Osim razvoja molekularnih tehnika u sklopu projekta, kod sedam partnera su osnovani testovi s ukupno 32 europske provenijencije. Prvi rezultati pokazuju značajnu varijabilnost u listanju sa značajno prisutnom interakcijom između provenijencija i staništa. Sjeverne i zapadne provenijencije iz Danske, Irske, Litve i V. Britanije su kasnolistajuće, za razliku od južnih i istočnih provenijencija koje karakterizira rano listanje. Tijekom rasprave u sklopu rada mrežnog plana utvrđeni su osnovni kriteriji i zahtjevi koje mora ispunjavati konzervacijska jedinica (CU) za pojedinu vrstu. U prijedlogu njihova opsega, za buduću mrežu konzervacijskih jedinica kod pojedine vrste, definiran je najmanji broj (od 20) konzervacijskih jedinica uz minimalne zahtjeve da svaka sadrži pedeset stabala koji nisu u srodstvu, kako bi se očuvala prirodna evolucija sastojine. Kod većine europskih zemalja pojavit će se problemi s vlasništvom konzervacijskih jedinica (dugoročno je prednost državnog vlasništva), kao i odnosa osa između propisa o zaštiti prirode i njihova korištenj ja u operativne šumarske radove, a što uključuje sjemenske sastojine. Za ove tipove objekata značajna je i procedura njihova osnivanja i provođenje višegodišnjeg monitoringa u njima. J. K o s k el a (IPGRI) obavijestio je predstavnike zemalja i sudionike da su donešene nove regulative Europske unije o genetskim izvorima u agronomiji (EC No 870/2004), u što su uključeni šumski genetski izvori s ciljevima na očuvanju, stvaranju kolekcija, njihovoj primjeni, dokumentaciji i evaluaciji. Budžet će za tri godine iznositi 10 milijuna €, a raspravljalo se o prijedlogu da predstavnici mrežnih planova sudjeluju u zajedničkim projektima. U provedbi je pisanje prijedloga za pristup sredstvima prema uvjetima natječaja iz programa AGRI Gen Res 2005, s krajnjim rokom prijave do 30. rujna 2005. godine. Sudionici su također predlagali prioritete u budućim istraživanjima i razmijenili iskustva pojedinih zemalja sudionica u korištenju javnog mijenja, kao bitnog čimbenika u popularizaciji očuvanja genetskih izvora šumskog drveća. Sudionici su posjetili litice Mona, jedinstvenog prirodnog fenomena i terenske objekte na kojima smo bili upoznati s gospodarenjem konzervacijskim jedinicama i klonskim plantažama nekih vrsta listača (Fraxinus excelsior, Tilia cordata, Alnus sp. i dr.). Sastanak je završio prihvaćanjem završnog izvješća i donošenjem zaključaka te odabirom mjesta za sljedeći sastanak. Doc. dr. sc. Davorin Kajba POSJET PODUZEĆU BAVARSKE DRŽAVNE ŠUME I SUDJELOVANJE NA 62 SKUPŠTINI NJEMAČKOGA ŠUMARSKOG DRUŠTVA Akademik Slavko Matić, predsjednik HŠD-a, Hranislav Jakovac, dipl.ing., tajnik i mr. sc. Josip Dundović, dopredsjednik, sudjelovali su od. 14. do 18. rujna na 62. skupštini Njemačkoga šumarskog društva. Na putovanju za Weimar (Thuringen) gdje se održavala Skupština, posjetili smo poduzeće Bavarske državne šume u Regensburgu. Tom prigodom upoznao nas je DI Reinhardt Heft, član Uprave podzuzeća Bavarske državne šume o reformama šumarstva u saveznim zemljama Njemačke, s posebnim naglaskom na novu organizaciju poduzeća Bavarskih državnih šuma od 1. srpnja 2005. godine. Nakon temeljitih promjena pravnog oblika u šumovitim europskim državama: 1992. godine u Švedskoj, 1994. godine u Finskoj iz uprave u državno poduzeće, 1998. godine u Austriju u dioničko društvo, također i u Njemačkoj počevši od 1999. godine dolazi do strukturalnih promjena zemaljskih šumskih uprava. Ove promjene išle su vrlo brzo. Još pd 1999. godine sve zemaljske šumske uprave bile su režijska poduzeća, a danas su to još samo Baden – Wurtemberg i Thuringen (do 1. 10. 2005.). Među prvima dogodile su se organizacijske promjene u: zemaljsko poduzeće u Saar-u, Hessen-u i Sachsen-u. Zatim, preoblikovanje Schleswig – Holstein u poduzeće posebne imovine. Do promjene s još većom samostalnošću iz zemaljske šumske uprave u |