DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 97 <-- 97 --> PDF |
IZVJEŠĆE S PRVOG SASTANKA EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA LISTAČE S PREKINUTIM AREALOM održanog od 11. do 14. svibnja 2005. god. – KOPENHAGEN, DANSKA Na prvom sastanku EUFORGEN mrežnog plana za listače s prekinutim arealom sudjelovalo je ukupno 47 sudionika i predstavnika iz 33 zemlje. Sastanak je otvorila Mari Rusanen, predsjednica mrežnog plana, a od domaćina Jan. S. Jensen s Kraljevskog Univerziteta u Horsholmu. Predstavnici zemalja pristupnica izvijestili su o dosadašnjem radu na očuvanju vrsta iz rodova Acer, Alnus, Betula, Carpinus, Castanea, Fraxinus, Juglans, Malus, Prunus, Pyrus, Sorbus, Tilia i Ulmus. Sada taj mrežni plan obuhvaća i crnu i bijelu topolu (Populus nigra, P. alba), kao predstavnike ugroženih vrsta europskih poplavnih šuma, a odnosi se na dosadašnji rad EUFORGEN mrežnog plana Populus nigra. Hrvatska je u svom izvješću dala naglasak na radove koji su provedeni na očuvanju genetskih izvora navedenih vrsta šumskog drveća metodom in situ (priznate sjemenske sastojine), te metodom ex situ, a odnosi se ponajprije na novoosnovane objekte (klonska sjemenska plantaža divlje trešnje, testovi provenijencija i polusrodnika poljskog jasena, klonski arhivi nizinskog brijesta i topola). Sukladno programu Faze III rada EUFORGEN-a (2005–2009) i na temelju zaključaka 4. ministarske konferencije o zaštiti europskih šuma, mrežni plan za listače s prekinutim arealom usredotočen je na razvoj zajedničkih akcijskih planova (CAP) za više od deset vrsta uz podjednaku raspodjelu odgovornosti na očuvanju šumskih genetskih izvora u zemljama članicama. Poduprlo bi se nastojanje stvaranja pan-europskih mreža s primarno in situ konzervacijskim jedinicama za ciljane vrste unutar njihovih granica rasprostranjenja. Početni postupak obuhvatio bi prikupljanje georeferentnih točaka na već postojećim genetskim konzervacijskim jedinicama za buduće analize. Također bi se trebao napraviti pregled negativnog utjecaja korištenja neprikladnog šumskog reprodukcijskog materijala (prema primjeni uputa Europske unije 1999/105/EC) i odredile bi se metode genetskog monitoringa za praktičnu primjenu očuvanja šumskih genetskih izvora. Značajan napredak učinjen je kod svih zapadnoeuropskih zemalja i većine novoprimljenih zemalja EU na primjeni uputa Europske unije (1999/105/EC), koji se odnosi na donošenje Zakona o šumskom reprodukcijskom materijalu. Pred Hrvatskom je u tijeku donošenje ovog zakona do kraja 2005. godine, a vezano je za usklađivanje hrvatske šumarske regulative sa smjernicama Europske Unije. Znanstveno-istraživački EU projekt FRAXIGEN predstavila je njezina koordinatorica Janet S te w a rt ( V. Britanija), a odnosio se na istraživanja europskih vrsta jasena (Fraxinus excelsior, F. angustifolia i F. ornus). Projekt je bio usmjeren na izučavanje genetske strukture i dinamike unutar prirodne rasprostranjenosti istraživanih vrsta, procjene važnosti njihove lokalne adaptacije i izrade uputa za selekciju genetski primjerenog reprodukcijskog materijala kojim bi se održala raznolikost i potrajnost jasenovih sastojina. Predstavljen je i projekt RAP, čija su se istraživanja također odnosila na Slika 1. Litice Mon (Danska) Slika 2. ;„„::p,„,...:i," lipe (Danska) |