DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 95 <-- 95 --> PDF |
ekosustavima. Istraživanja su usmjerena na modele održivog gospodarenja šumskim sustavima za očuvanje biološke raznolikosti u novonastalim uvjetima. Istraživanja su vršena u Liguriji u provinciji Savona, na lokaciji koju obilježavaju požari velikog intenziteta. Unutar te zone odabrane su površine za istraživanje po sljedećim kriterijima: – požar velikih dimenzija (preko 100 ha), s jakim intenzitetom koji je obuhvatio i krošnje stabala uzrokujući različite stupnjeve oštećenja i – prisutnost različitih tipova vegetacije obuhvaćenih požarom. Analizirani su svi požari koji su se dogodili u razdoblju od 1996. do 2003. g. na dvije površine gdje su se požari događali i na jednoj površini sličnog florističkog sastava gdje požara nije bilo u posljednjih nekoliko desetljeća. Dati su detaljniji opisi požara, klimatskih uvjeta u vrijeme požara, mogući uzroci, dužine trajanja, intenzitet požara te opis strukture vegetacije. U vremenu od kolovoza do prosinca izvršena je evidencija svih živih stabala i grmlja i izvršena mjerenja promjera (na 1,30 m visine) svih debljih od 3 cm te količinska evidencija mrtve drvne mase. Vegetativno stanje mjerenih živih stabala i grmova (po vrstama) podijeljeno je u 4 kategorije u odnosu na oštećenja prouzrokovana požarom: – neoštećene biljke, – lagano oštećene, ZNANSTVENI I STRUČNI SKUPOVI – oštećene i – jako oštećene. Mrtva stabla (stojeća i ona na zemlji) evidentirana su po vrstama i dimenzijama. Svi su podaci analizirani pomoću uporabe softwara SPPA 2,0 (HAASE, 2001). Ustanovljeno je da se vegetacija unutar opožarenih površina spontano obnavlja, a dinamika te obnove u mediteranskom ekosustavu ovisi o mehanizmima regeneracije prisutnih vrsta (obnova sjemenom i vegetativno). Obnovu osiguravaju uglavnom otpornije vrste, jače izbojne snage iz panjeva. Na temelju snimljenih podataka računati su različiti indeksi za procjenu specifične i strukturalne raznolikosti: – indeks različitosti, – indeks dominantne vrste i – indeks jednakosti. Ovi indeksi daju uvid u stanje biološke raznolikosti i objektivno sagledavanje učinka vatre i evolucije ekosustava poslije požara. Primijenjena metodologija istraživanja prikazuje objektivan učinak požara na pojedina gledišta biološke raznolikosti i doprinosi stvaranju informativne osnove za određivanje prikladnih smjernica gospodarenja za svaki pojedini slučaj. Frane Grospić IZVJEŠĆE S PETOG SASTANKA EUFORGEN MREŽNOG PLANA ZA OČUVANJE GENETSKE RAZNOLIKOSTI ČETINJAČA održanog od 7 - 9. travnja 2005. godine - LARNACA, CIPAR U organizaciji Međunarodnog instituta za biljne genetske resurse (IPGRI) od 7. do 9. travnja 2005. godine održan je na Cipru Peti sastanak EUFORGEN (European Forest Genetics Resources Programme) mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača (prvi sastanak u III fazi). Na sastanku su sudjelovali predstavnici 24 europske države. „ Za fazu III izabrano je novo vodstvo mrežnog plana: B. Fady iz Francuske kao voditelj i A. Pfeirrer iz Irske kao zamjenik voditelja. EUFORGEN koordiator, J. Koskela predstavio je ciljeve i planirane aktivnosti za njihovo ostvarenje tijekom faze III, koja je započela u siječnju 2005. godine. Ciljevi su: : Unaprijeđenje i poticanje praktične primjene očuvanja genofonda i pravilnog korištenja genetskih resursa kao sastavnog dijela održivog gospodarenja šumama; 2. Omogućavanje daljnjeg razvoja metoda za očuvanje genetske raznolikosti europskih šuma i 3. Prikupljanje, usporedba i razmjena važnih informacija o šumskim genetskim izvorima u Europi. Predstavljena je i nova struktura mrežnih planova u fazi III. Zemlje su prema geografskoj pripadnosti podijeljene u četiri radne grupe: |
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 96 <-- 96 --> PDF |
1. Srednja i istočna Europa (Češka, Mađarska, Poljska, Slovačka i Slovenija), 2. Mediteranska regija (Bugarska, Hrvatska, Cipar, Francuska, Italija, Grčka, Srbija i Crna Gora, Španjolska i Portugal), 3. Sjeverna Europa (Estonija, Finska, Island, Litva, Norveška i Švedska) i 4. Zapadna Europa (Austrija, Irska, Njemačka i Velika Britanija). Unutar svake od radnih grupa održane su prezentacije izvješća o ostvarenom napretku i održanim aktivnostima pojedinih zemalja u razdoblju od prethodnog skupa, a zatim je izrađeno zajedničko izvješće, te su četiri izvješća predstavljena u plenarnom nastavku održavanja skupa. EUFORGEN koordinator J. Koskela izvijestio je o publiciranju tehničkih smjernica za očuvanje genofonda pojedinih vrsta četinjača. Do sada su izdane tehničke smjernice za osam vrsta: Picea abies, Pinus pinaster, Pinus brutia/P. halepensis, Abies alba, Pinus peuce, Pinus nigra, Pinus pinea i Pinus sylvestris, a do kraja 2005. godine bit će tiskane i smjernice za Larix decidua, Pinus cembra i Pinus leucodermis. Sudionici su podijeljeni u tri radne grupe, prema prethodno navedenim ciljevima u fazi III. U nastavku, odnosno većem dijelu sastanka, diskusije su vođene Slika 1. Pinus nigra ssp. pallasiana, Nacionalni park Troodos, Cipar. unutar tih radnih grupa, a zatim su na plenarnom dijelu skupa o radu podnesena izvješća pojedinih grupa. Održan je seminar o očuvanju i gospodarenju šuma na Cipru. Teme su bile: 1. Očuvanje šumskih genetskih izvora (predavač A. Christou), 2. Biološka raznolikost šuma (K. Kyriakou) i 3. Šumski požari (C. Papageorgiou). P. Alizoti, predstavnica Grčke, kao zemlje koja je po prvi puta bila na sastanku, i to u statusu promatrača, ukratko je predstavila grčko šumarstvo i rezultate novijih istraživanja na četinjačama. B. Fady održao je izlaganje pod naslovom “Biološka raznolikost četinjača: postoji li specifičnost Sredozemlja?”. L. Ackzell održao je izlaganje: “Promjene u razmišljanju o očuvanju genofonda šumskog drveća u Švedskoj”. Poludnevna ekskurzija održana je na nekoliko lokaliteta u središnjem dijelu Cipra ipra: Šumarija Nacionalnog parka unutar Troodos Sanacija rudnika azbesta Ex-situ očuvanje genofonda Cedrus brevifolia i Ju niperus excelsa celsa Centar za posjetitelje Nacionalnog parka Troodos Šumarski fakultet Slika 2. Sudionici 5. sastanka EUFORGEN mrežnog plana za očuvanje genetske raznolikosti četinjača. Za sljedeći sastanak EUFORGEN mrežnog plana za očuvanje genofonda četinjača, u jesen 2006. godine, izabran je Island. Nakon sastanka putem interneta nastavljen je rad sudionika unutar triju radnih grupa, članovi radnih grupa međusobno komuniciraju i razmjenjuju prijedloge, a koordinatori imaju zadatak na sljedećem sastanku izvijestiti o napretku i rezultatima rada. Doc. dr. sc. Marilena Idžojtić |