DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 92 <-- 92 --> PDF |
Pretežiti se broj referata bavi najvećom cjelovitom obrađuju praksa i rezultati istraživanja njege sastojina i šumom hrasta lužnjaka Hrvatske, područjem Spačve pomlađivanja (uključujući uzgoj bilja), te problemi zana istoku Slavonije. Površine 40.000 ha. Ovo autohštite šume. Detaljno se raspravlja o pitanjima kvalitete tono područje hrasta, južno od grada Vinkovaca, pokrii prodaje drveta. va 1/5 ukupne hrastove površine Hrvatske. Hrast je ovdje dominirajuća vrsta drveća u mješavini s ostalim listopadnim drvećem: 69 % lužnjaka (Quercus robur), 14 % poljskoga jasena (Fraxinus angustifolia), 12 % graba (Carpinus betulus) i 5 % ostalih bjelogoričnih vrsta. Zaliha i prirast šume prema novijim mjerenjima vrlo su visoki. Prosječna zaliha sastojine je 352 m3/ha, a godišnji prirast 8,27 m3 po hektaru. Centar uprave i istraživanja leži u Vinkovcima. Odavde se ovom šumom potrajno gospodari preko 150 godina. Preko 120 godina šumarska praksa se gradi na istraživanjima ovih hrastovih šuma. Autori iscrpno opisuju klimatske i stanišne uvjete, a time između ostaloga i utjecaj vodnoga režima na rast hrasta, kao i floru i faunu ovoga područja. Nadalje se Uz domaću literaturu, posebno je poglavlje posvećeno stručnim radovima na nekom od stranih jezika (prvenstveno na engleskom, njemačkom i francuskom). Na 59 tiskanih stranica popisa literature impresivno je velik broj njemačkih izdanja, od kojih čak 38 publikacija Krahl-Urban. Ovo važno djelo, obogaćeno brojnim ilustracijama, uglavnom u boji, te vrlo informativnim tablicama, ima nesumnjivo veliko značenje za gospodarenje hrastom, koje seže daleko izvan granica Hrvatske. H. Kramer ;Ć Najveća cjelovita šuma hrasta lužnjaka u Hrvatskoj Spačva. D. Klepac, 2005. Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad Vinkovci, 117 strana s brojnim ilustracijama u boji. ISSN 1330-0733. ISBN 953-6253-21-6. Knjiga što ju je na njemačkom jeziku izdala Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Centar za znanstveni rad iz Vinkovaca, obrađuje u svijetu glasovito područje hrastove šume, Spačvu. Autor, poznat daleko eko izvan granica svoje zemlje, član brojnih hrvatskih hh i iinozemnih znanstvenih akademija i šumarskih udruženja, počasni profesor i dekan Šumarskoga fakulteta u Zagrebu, obrađuje povijest, rast, gospodarenje i općenito značenje jezgrenoga područja autohtonoga slavonskog hrasta. Šumsko područje na površini velikoj 40.000 ha leži u istočnoj Slavoniji, na istočnoj granici Hrvatske u međurječju Save i Dunava. Područje se pruža južno od grada Vinkovaca, i s 1/5 ukupne hrastove površine u zemlji, najveća je cjelovita hrastova šuma Hrvatske. Njegove glavne vrste drveća su hrast lužnjak (Quercus robur oko 70 %), poljski jasen (Fraxinus angustifolia), te poljski brijest (Ulmus carpinifolia). Uzgredne vrste drveća su grab (Carpinus betulus) i poljski javor (Acer campestre). Vrlo tražen zbog svojih brojnih uporaba, ponajprije zbog visoke kvalitete svoga drveta, slavonski hrast doseže ovdje visinu stabla do 40 m. U okružju ovih vrijednih lužnjakovih šuma, već u 19. stoljeću razvija se težište hrvatske šumarske znanosti i gospodarstva, koje i danas traje u Akademijinu Centru za znanstveni rad i Hrvatskim šumama, Upravi šuma Podružnica Vinkovci. Šuma Spačva je tako doživjela 150 godina znanstveno vođenoga kontinuiranog šumskog gospodarstva. Uz iscrpan opis gospodarenja hrastom u prošlosti i danas, predstavljeno je značenje ove šume za ekologiju, posebice za vodni režim. Cilj je ove knjige stručnjacima njemačkoga govornog područja predstaviti čudesnu hrastovu šumu te time ukazati na njezino ekonomsko, ekološko i socijalno značenje za istočnoslavensku regiju, a time za cijelu Republiku Hrvatsku. Jasan i sažet tekst uz brojne odlične fotografije u boji, izvrsno su pridonijele ovomu cilju. H. Kramer |