DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 90 <-- 90 --> PDF |
predsoblju će nam prvi pogled pasti na prethistorijski prizor lova. To je reprodukcija čiji je original nađen i uščuvan na stijenama jedne spilje u Španjolskoj… U centralnoj dvorani nalazi se vitrina s puškama. U njoj su izabrani primjerci naše, sada već prilično obogaćene zbirke lovačkog oružja. U jednoj niši nalazi se kapitalni vuk, dok su na zidu superkapitalni trofeji jelena, jelena lopatara, srnjaka i divojarca. U izbočini izlaza na balkon smješten je odljev stećka s prekrasnim lovačkim motivima. Lijevo od te dvorane vodi nas put u prostoriju gdje su dvije diorame: medvjeda i jelena lopatara. U dvije vitrine smještena je zbirka lubanja i raznih kostiju sisavaca i ptica, a u drugoj bogata zbirka od gotovo tisuću ptičjih jaja svih naših gnjezdarica…” I tako u nedogled. Kao priznati ekspert Međunarodnog lovačkog savjeta, CIC-a, Raić bi nam s ponosom pokazao sve donedavno trofejno najjačeg srnjaka iz Tounjskog krpela, čiji je rog s ocjenom od 183,15 CIC točaka, dijelom i njegovom zaslugom, bio neko vrijeme prvak svijeta. Prema Miroslavu Ambruš-Kišu (2002) lovački muzej pruža uvid u prirodoslovne baštine vezan za životinjski svijet mahom naše Hrvatske. Njegova je ulo- Slika 5. Muflon i muflonka; jedna od ukupno 10 diorama sadašnje postave Lovačkog muzeja HLS-a u Nazorovoj 63 (Foto: Alojzije Frković) Slika 6. Zbirka od preko 1000 jaja naših ptica gnjezdarica (Foto: Alojzije Frković) ga danas poučna, obrazovna i odgojna što u posjetiteljima razvija osjećaj o potrebi zaštite i unaprjeđenja našeg prirodnoga bogatstva. Posjeti djece predškolske i školske dobi pomažu izgradnji njihovih spoznaja, te u oblikovanju stavova o potrebi očuvanja faune i prirode kao cjeline. Muzej organizirano u skupinama posjećuju djeca iz vrtića, učenici osnovnih i srednjih škola, lovci i lovački novaci, polaznici škola i fakulteta te ljubitelji prirode i svi domaći i inozemni turisti koji žele vidjeti dio sačuvane lovačke kulture. Slika 7. Dom hrvatskih lovaca u Nazorovoj ulici 63, u kojem je uz Hrvatski lovački savez smješten Lovački muzej (Foto: Mario Ursić) Tim “čudesnim krasotama životinjskog svijeta”, kako je izložene eksponate divljači i ptica što ih već puna četiri desetljeća čuva naš muzej u okruženju stoljetnih hrastova Park šume Tuškanac nazvao sadašnji voditelj muzeja Mladen Milašinović, i danas hodočaste lovci i građani, školska mladež i naši najmlađi, svjedočeći i diveći se tako stoljetnoj lovnoj kulturi u nas Hrvata. Literatura: Ambruš-Kiš, M., 2002: Lovački muzej, Hrvatski lovački savez, Zagreb, str. 18. Raić, L., 1955: Pred otvorenje lovačkog muzeja, Lovački vjesnik 9: 226–228. Raić, L., 1964: Lovački muzej u novim prostorijama, Lovački vjesnik 12: 282. Stopar, B., 1956: Otvorenje lovačkog muzeja, Lovački vjesnik 1: 5–7. Stopar, B., 1965: U Zagrebu je otvoren “Lovački dom” i Lovački muzej” Lovačkog saveza Hrvatske, Lovački vjesnik 12: 229–232. Stopar, B., 1965: Glavna skupština Lovačkog saveza Hrvatske, Lovački vjesnik 12: 232–238. ** * 1953: Katalog lovačke izložbe Saveza lovačkih društava NRH, Zagreb, str. 16. 1977: Lazar Raić, Lovački vjesnik 1892 – 1977. Jubilarno izdanje, prosinac 1977. Alojzije Frković |