DIGITALNA ARHIVA ŠUMARSKOG LISTA
prilagođeno pretraživanje po punom tekstu
| ŠUMARSKI LIST 11-12/2005 str. 88 <-- 88 --> PDF |
lidno i trajno. Iako u dosta skučenim prostorijama, ona je morala prikazati cijelu lovnu privredu, njen velik značaj, a nadasve razbiti famu da lov nije samo zabava, razonoda i šport, već ponajprije jedna nova grana privrede”. Ako u ovom prikazu zanemarimo izložene trofeje, njih gotovo 200, iskazanih u rogovima jelena, jelena lopatara, srnjaka i kljovama veprova, a koje su po završetku izložbe vraćene njihovim vlasnicima, ono što će po njenom zatvaranju ostati kao osnova budućega muzeja, pet je velikih diorama s prikazom ptica močvarica i ptica vodenih staništa u njihovu prirodnom okruženju, jato trčaka u žitnom polju, skupina fazanske divljači u jesenskom miljeu, lisica pri vrebanju plijena… To su brojni preparati divljači i ptica, makete lovnotehničkih i lovnogospodarskih objekata, vitrine sa starim oružjem i lovačkim priborom, tragovima divljači, a nadasve čuvena zbirka jaja gotovo svih naših gnjezdarica, koja će nas proslaviti dvije godine kasnije na lovačkoj izložbi u Düsseldorfu. Slika 2. Zgrada u ulici Račkoga 9 u Zagrebu, u kojoj je 25. svibnja 1955. otvoren prvi lovački muzej Saveza lovačkih društa va NRH (Foto: Lazar Raić) OTVORENJE MUZEJA 25. STUDENOG 1955. Iako je po zatvaranju republičke (hrvatske) lovačke izložbe u jesen 1953. bilo praktički sve spremno da se muzej otvori, to je nažalost još jednom bilo odgođeno zbog “viših ciljeva”. Prostorije u ulici Račkoga 9 poslužile su Glavnom lovačkom savezu Jugoslavije, čiji je SLD NRH bio članicom, za postavu prve lovačke izložbe Jugoslavije, koja je kao generalna proba pred njen međunarodni nastup u našem gradu održana od 27. lipnja do 11. srpnja 1954. Naime, svi izloženi i ocijenjeni trofeji na toj izložbi, njih ukupno 345, bili su osnova sudjelovanja Jugoslavije na Međunarodnoj lovačkoj izložbi u Düsseldorfu, u drugoj polovici listopada iste godine. Pomirivši se sa sudbom (vrijeme do službenog otvorenja muzeja iskorišteno je za njegovu popunu novim eksponatima, posebno zamjenom starih i dotrajalih dermopreparata novima), Lovački muzej Saveza lovačkih društava NR Hrvatske konačno je predan javnosti 25. studenog 1955., u okviru proslave 10 godišnjice oslobođenja zemlje. Uz predsjednika Saveza Marijana Cvetkovića i predstavnika grada, svečanosti otvaranja muzeja nazočili su potpredsjednik Sabora Karlo Mrazović Gašpar, predsjednik Republičkog vijeća dr. Zlatan S r e m e c i saborski tajnik Stjepan Debeljak. Tom prigodom tajnik Saveza Geno Jurić obratio se nazočnima ovim riječima: “Glavni grad naše republike ovim muzejom dobiva prvorazrednu kulturnu ustanovu. Ogroman broj omladine u osnovnim, srednjim i višim školama, nastavnici i kulturni radnici, moći će uz. redovitu nastavu svaki put, kad se ukaže potreba, vidjeti i upoznati se s pojedinim primjercima naše lovne faune”. Ukazavši da je muzej smješten u vrlo skučenim prostorijama koje mu zacijelo neće omogućiti normalan razvoj i širenje, tajnik Jurić je istakao: ”Jedan od glavnih zadataka Saveza lovačkih društava NRH i Narodnog odbora kotara Zagreb treba biti pronalaženje sredstava i načina da se iznađu ili izgrade odgovarajuće prostorije, rcprezentativnije i veće, kako bi razvoj ovog muzeja mogao postići onu razinu koja će služiti na ponos i lovcima i građanima Zagreba kao kulturna ustanova velike vrijednosti.” Novootvoreni muzej bio je jedan od prvih koji je bio postavljen tako brzo iza drugog ratnog razaranja. Bio je senzacija ne samo za (bivšu) Jugoslaviju, zabilježit će domaći tisak, već i za mnogc lovce iz inozemstva koji su ga u velikom broju prilikom posjeta našoj zemlji i posjećivali. Knjiga utisaka iz tih godina puna je komplimenata na račun opremljenosti i bogatstva izloženih predmeta, posebno raznovrsnosti i očuvanosti lovne faune Hrvatske. PRESELJENJE MUZEJA U TUŠKANAC Tijekom gotovo punih 10 godina postojanja Lova- njem novih preparata i izložaka muzej je doduše posčki muzej bio je jedan od najposjećenijih muzeja grada tao sve bogatiji i reprezentativniji, ali i do te mjere Zagreba, stekavši jednaku popularnost kako među lov- prostorno skučen da je jednostavno morao zatvoriti cima tako i među građanima. Neprekidnim prikuplja- svoja vrata. Uslijedilo je to travnja 1964., kada su ak |